Projekt nazvan A119, zamišljen je 1959. Godine u američkom odjelu zrakoplovstva u zrakoplovnoj bazi Kirtland u Novom Meksiku. Ideja je bila jednostavna, donijeti nuklearno oružje (1,7+ kilotona TNT-a) na Mjesec i detonirati ga na Mjesečevom terminatoru, području na mjesečevoj površini koje označava dio Mjeseca koji je osvijetljen suncem i dio koji je u vječnoj tami kad se gleda sa Zemlje.
Deklasificirani dokumenti otkrili su da je vlada Sjedinjenih Država imala tajne planove za miniranje Mjeseca; ideja je bila detonirati nuklearnu bombu na mjesečevoj površini, nešto što podsjeća na holivudski akcijski film u kojem naša svemirska sila napada izvanzemaljske posjetitelje na Mjesecu.
Međutim, nije bilo vanzemaljaca i to nije bio film. Bio je to projekt A119, misija pripremljena u početku svemirske utrke između Sovjetskog Saveza i SAD-a. Ideju je zamislio odjel zrakoplovstva Sjedinjenih Država u zrakoplovnoj bazi Kirtland u Novom Meksiku.
Rad s pojedinostima o misiji objavljen je kao izvješće u lipnju 1959. pod naslovom “Studija o mjesečevim istraživačkim letovima“. Studija je otkrila planove za transport nuklearne bombe na Mjesec i eksploziju na mjesečevom terminatoru, području na mjesečevoj površini koje označava dio Mjeseca koji je osvijetljen suncem i dio koji je u vječnoj tami kad se gleda sa Zemlje.
https://kozmos.hr/10-stvari-koje-biste-trebali-znati-o-svemirskim-snagama-sjedinjenih-drzava/
Misija nije bila šala.
Veličina bombe koja bi se koristila u misiji bi bila tolika da bi detonacija bila lako vidljiva golim okom sa Zemlje. To je bilo ponajviše zato što je vojska htjela dodati natrij u bombu, a natrij bi eksploziju učinio još snažnijom.
Projekt A119 bio je više od pukog “znanstvenog eksperimenta”.
Iako bi – vjerojatno pružio – pronicljive podatke koje su znanstvenici mogli iskoristiti, sam projekt više je bio zavjera za prikazivanje velikog oružja “neprijatelju”.
Znanstveni ciljevi projekta A119 bili su detoniranje manjeg nuklearnog uređaja – oko 1,7+ kilotona TNT-a, kako bi se olakšalo proučavanje Mjesečeve geološke građe.
Kao što je objasnio John Greenewald, mlađi, čovjek koji stoji iza Crnog trezora, mrežnog spremišta s oko 2,1 milijuna stranica nekada tajnih dokumenata koji se odnose na NLO-e i druge subjekte, detoniranje nuklearne bombe na Mjesecu bio bi pokaz dominacije, poruka moći koju bi SAD poslale Sovjetskom Savezu, a na kraju i cijelom svijetu.
Srećom, projekt se nikada nije dogodio, vjerojatno zato što su znanstvenici vidjeli da bi takva eksplozija stvorila više štete nego koristi. Malo znanstvenih podataka koje se moglo prikupiti nije vrijedilo rizika. Također, postojao je strah od masovne negativne reakcije javnosti.
Međutim, jedan od najvažnijih razloga zašto se projekt 119 nikada nije dogodio je zbog mogućih implikacija nuklearnih padavina na buduća Mjesečeva istraživanja i kolonizaciju.
Da je nuklearna bomba detonirana na mjesečevoj površini, lunarne misije poput onih planiranih posljednjih mjeseci ne bi bile moguće.
Čudno je da je Sovjetski Savez planirao sličan projekt kojim su planirali prijevoz nuklearne bombe do Mjeseca i detoniranje na površini. Srećom, i ovaj se projekt nikada nije dogodio.
Kodno ime sovjetske lunarne misije bilo je slovo “E.”
E-1 je bila misija dosezanja Mjeseca. E-2 i E-3 sudjeluju u slanju svemirske letjelice na Mjesec, oko njega do udaljene strane, fotografirajući površinu, kako na bližoj tako i na dalekoj strani.
Posljednja faza bila je projekt E-4, u kojem je nuklearni udar trebao biti izveden na mjesečevoj površini kao prikaz vojne moći koju može vidjeti cijeli svijet.
1963.godine izdvojen je Ugovor o djelomičnoj zabrani nuklearnih pokusa, a 1967. Ugovor o ostalom svemiru, sprečavajući buduće istraživanje koncepta detoniranja nuklearnih uređaja na mjesečevoj površini.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
