Sudar nije samo doveo do izumiranja dinosaura već je i potpuno promijenio kišne šume Amazone.
Sudar asteroida koji je ubio dinosaure prije par milijuna godina ne samo da je okončao život dinosaura već je i oživio šume Amazone. Prema američkim znanstvenicima, četinjače i paprati koje su nekad prekrivale ove zemlje zamijenjene su širokolisnim biljkama i mahunarkama, čineći vrstu šumae koja nam je danas poznata. Znanstvenici također naglašavaju da ljudske aktivnosti mogu dovesti do promjena u šumama u mjerilu usporedivom s onim kakve uzrokuje asteroid.
Ranije poznate posljedice udara asteroida koji je ubio dinosaure
Sudar asteroida sa Zemljom prije 66 milijuna godina nije samo doveo do izumiranja dinosaura već je i potpuno promijenio prašume Amazone. To su ustanovili stručnjaci sa Smithsonian Instituta nakon opsežne studije u Columbiji.
Prije 66 milijuna godina započelo je veliko masovno izumiranje, što je dovelo do izumiranja ne-ptičjih dinosaura i mnogih drugih životinja. Prema danas prevladavajućem gledištu, uzrok izumiranja bio je pad asteroida promjera oko 10 km na područje suvremenog poluotoka Yucatan u Meksiku.
Od udara u zrak se digla ogromna količina prašine, ugljičnog dioksida i sumpornih spojeva. Udarac je izazvao tsunami, a udarni val visoke temperature koji je prešao površinu Zemlje doveo je do šumskih požara širom svijeta.
Emisije čađe i ugljičnog monoksida dovele su do klimatskih promjena sličnih nuklearnoj zimi. Temperatura zraka je pala, rast biljaka usporen, fitoplanktoni su nestali.
Postojeći ekosustavi su se srušili i dinosauri su izumrli, ali taj je događaj potaknuo evoluciju ptica i sisavaca.
Novo istraživanje otkrilo je da su se amazonske prašume pojavile zbog ovog asteroida
https://kozmos.hr/kako-bi-spasila-zemlju-nasa-se-planira-svemirskom-letjelicom-zaletjeti-u-asteroid/
Znanstvenici su ranije znali da je pad asteroida zahvatio šume, posebno one koje su se nalazile u blizini kratera (na primjer, šume Novog Zelanda ostale su gotovo nepromijenjene), ali nitko nije provjerio što se dogodilo sa šumama Amazonije.
Drveće u fosilima gotovo nikada nije u potpunosti očuvano, pa su znanstvenici morali raditi s fosiliziranim lišćem i peludom, koji su puno češći. Studija se protezala na gotovo 12 godina.
Autori rada pretražili su 53 mjesta diljem Kolumbije u potrazi za fosilima koji su se pojavili neposredno prije pada asteroida i unutar 10 milijuna godina nakon toga. Ukupno su sakupili oko 50 tisuća čestica peludi i 6000 listova.
U svojoj su analizi znanstvenici polazili od činjenice da lišće koje je primilo više svjetlosti ima veću gustoću žila, a sadrži i više izotopa ugljika-13.
Ispostavilo se da je prije pada asteroida koji ubija dinosaure, u šumama Južne Amerike bilo mnogo četinjača i paprati. Na formiranje šuma očito su utjecali dinosauri koji jedu vegetaciju. Međutim, ubrzo nakon pada, šume su patile od požara i promjena ekosustava – gotovo polovica biljaka na kontinentu nestala je.
Nakon 6 milijuna godina šume su se vratile svojoj nekadašnjoj raznolikosti, ali njihov se sastav potpuno promijenio.
Mahunarki se pojavilo u izobilju, što je stvorilo simbiotske veze s bakterijama sposobnim za fiksiranje dušika iz zraka – to je omogućilo obogaćivanje tla hranjivim tvarima. Priljev dušika, kao i fosfor iz pepela, omogućio je razvoj biljnih vrsta u cvatu, istiskujući četinjače. Cvjetnice su se natjecale za sunčevu svjetlost, stvarajući široko lišće i šireći krune, stvarajući amazonsku prašumu koju danas poznajemo.
Moramo zaštititi prašume
Danas ljudske aktivnosti dovode do brzog uništavanja kišnih šuma širom svijeta, napominju istraživači. Utjecaj antropogenog čimbenika može se pokazati snažnim poput pada asteroida koji je ubio dinosaure.
Moderne prašume sastavni su dio života na Zemlji, podsjećaju autori. Šume Amazonije posebno igraju presudnu ulogu u regulaciji ciklusa slatkovodnih voda i utječu na klimu oko planeta, ali nisu im pridonjeli dovoljno pažnje u istraživanjima.
Studija dokazuje da je asteroid prouzročio potpunu globalnu promjenu u neotropskim ekosustavima. Potaknuo je potpuno drugačiji put evolucije i razvoja zbog čega su se prašume s vremenom pojavile.
Tropi su živo evolucijsko nasljeđe. Oni su neophodni za život ljudi i milijuna drugih živih bića. Istraživači se nadaju da će rad skrenuti pozornost na to koliko je čovječanstvu važno čuvati kišne šume.
Pridružite se raspravi u našoj Telegeram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• BBC. (2021, April 02). Dinosaur-killing asteroid strike gave rise to Amazon rainforest.
• Carvalho, M., Jaramillo, C., Parra, F., Caballero-Rodríguez, D., Herrera, F., Wing, S., . . . Silvestro, D. (2021, April 02). Extinction at the end-Cretaceous and the origin of MODERN Neotropical rainforests.
• Doug Johnson, A. (n.d.). The dinosaur-killing asteroid birthed today’s rainforests.
• Fox, A. (2021, April 01). How the dinosaur-killing asteroid spurred the evolution of the modern rainforest.
• Gramling, C. (2021, April 01). The dinosaur-killing asteroid impact radically altered EARTH’S tropical forests.
