Rub Sunčeva sustava nije oštra crta iza koje naglo počinje međuzvjezdani prostor. To je prijelazno područje u kojem se susreću utjecaj Sunca i tvar iz prostora između zvijezda, a upravo su ondje NASA-ine sonde Voyager zabilježile temperature od 30.000 do 50.000 kelvina. Taj je podatak važan jer pokazuje da granica našeg kozmičkog susjedstva nije ni mirna ni jednostavna, nego dinamična zona u kojoj Sunčev vjetar postupno gubi prevlast.
NASA je obje sonde lansirala 1977. godine kako bi proučavale vanjske dijelove Sunčeva sustava i međuzvjezdani prostor. Tijekom tog dugog putovanja Voyager 1 i Voyager 2, svaka u svoje vrijeme, prošli su kroz područje na granici heliosfere koje se ponekad opisuje kao svojevrsni “zid vatre”. Riječ je o golemom području kojim dominira Sunčev vjetar i koje se proteže daleko izvan orbita planeta.
Sunce, naime, neprestano izbacuje stalni tok nabijenih čestica koji nazivamo Sunčevim vjetrom. Taj tok prolazi pokraj svih planeta i proteže se na udaljenost približno tri puta veću od Plutonove udaljenosti od Sunca, sve dok ga ne zaustavi međuzvjezdani medij. Tako nastaje heliosfera, golema zaštitna struktura našeg sustava. Iza nje nalazi se heliopauza, područje u kojem se tlak Sunčeva vjetra izjednačava s tlakom međuzvjezdanog vjetra i gdje Sunčev utjecaj počinje slabjeti.
Gdje zapravo završava Sunčev sustav
Na pitanje gdje završava Sunčev sustav ne postoji samo jedan odgovor. Granica se može povući ondje gdje završavaju planeti, ali i kod Oortova oblaka, na rubu Sunčeva gravitacijskog utjecaja, odakle se neka tijela još uvijek mogu vratiti prema Suncu. Ipak, jedna od najvažnijih granica upravo je heliopauza, vanjski rub Sunčeva magnetskog i čestičnog utjecaja prema međuzvjezdanom prostoru.
Na toj granici nastaje i pojava slična valu koji se oblikuje na pramcu broda dok siječe more. Upravo zato prijelaz iz heliosfere u međuzvjezdani prostor nije jednostavna zamišljena linija, nego složena i promjenjiva zona. Znanstvenici prije prolaska Voyagera nisu sa sigurnošću znali gdje se točno ta granica nalazi, a činjenica da su je dvije sonde dosegnule na različitim udaljenostima pružila je važnu potvrdu ranijih pretpostavki.
Voyager 1 prvi je prešao heliopauzu 25. kolovoza 2012. godine i time postao prva letjelica koja je izašla iz heliosfere. Voyager 2 učinio je isto 2018. godine. Razlika u udaljenostima na kojima su sonde prošle kroz tu granicu podupire ideju da se heliopauza pomiče kako se mijenja Sunčeva aktivnost, šireći se i skupljajući poput pluća pri disanju.
Vruća granica, ali ne i pogubna
Iako se to područje ponekad naziva “zidom vatre”, ne radi se o čvrstom zidu. Obje su sonde ondje ipak zabilježile iznimno visoke temperature, između 30.000 i 50.000 kelvina, pa je upravo zbog toga nastao taj slikoviti naziv. Unatoč tome, letjelice su prolazak preživjele bez posljedica jer je riječ o iznimno rijetkom području svemira u kojem su sudari s česticama toliko rijetki da se na sonde ne prenosi dovoljno topline da bi ih oštetila.
Voyageri ni danas nisu završili svoju misiju. Gotovo pet desetljeća nakon lansiranja i dalje šalju podatke iz prostora iza te užarene granice, a zasad su jedine dvije sonde koje su uopće prešle heliopauzu. Upravo zahvaljujući njima čovječanstvo je prvi put dobilo izravan uvid u prostor neposredno izvan granice Sunčeva utjecaja.
Među važnijim iznenađenjima koje su donijeli posebno se ističe opažanje magnetskog polja. Instrument na Voyageru 2 potvrdio je raniji i neočekivani nalaz Voyagera 1 da je magnetsko polje neposredno izvan heliopauze paralelno s magnetskim poljem unutar heliosfere. Budući da je prvi nalaz dugo mogao izgledati kao slučajnost, drugo neovisno mjerenje bilo je presudno. Upravo zato Voyageri nisu za znanstvenike samo prvi glasnici koji su napustili Sunčev sustav, nego i izvor podataka koji mijenja naše razumijevanje granice između Sunčeva okruženja i ostatka galaksije.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
