kozmos.hr
Svemir

NASA-in plan praćenja i odgovora na prijetnju asteroida

Orbite tisuća asteroida (u plavoj boji) križaju se s putanjama planeta (u bijeloj boji), uključujući i Zemljinu (©NASA/JPL).
autor
objavljeno

U blizini našeg planeta prolazi cijeli niz više i manje rizičnih svemirskih tijela, a neka su nas u prošlosti znala ‘iznenaditi’. Postavlja se pitanje kako zaštiti planet u budućnosti?

Zemlja u opasnom okruženju

Kozmička tijela – poput asteroida i kometa – neprestano putuju svemirom i našim sustavom te se često sudaraju s našim planetom. Ipak, po našu sreću, većina njih je premala da bi predstavljala prijetnju,

Međutim postoji i određeni broj tijela koja s pravom izazivaju zabrinutost. Znanstvenici stoga pred sebe postavljaju pitanje kolika je zapravo vjerojatnost da se neki objekt sruši na planet.

Orbite tisuća asteroida (u plavoj boji) križaju se s putanjama planeta (u bijeloj boji), uključujući i Zemljinu (©NASA/JPL).
Orbite tisuća asteroida (u plavoj boji) križaju se s putanjama planeta (u bijeloj boji), uključujući i Zemljinu (©NASA/JPL).

Da bismo se pripremili za odgovor na potencijalnu prijetnju najprije moramo znati koliko uopće svemirskih tijela prolazi u blizini Zemlje. Do danas je NASA pratila samo oko 40% najvećih. Međutim, „iznenadni asteroidi“ udarali su Zemlju i u prošlosti, a nesumnjivo je da će se isto događati i u budućnosti. No jednom kada se pojave, koliko će čovječanstvo biti pripremljeno?

Preživljavanje i prijetnja

Svemirska tijela koja se približe Suncu na manje od 193 milijuna kilometara nazivaju se tijelima u blizini Zemlje (eng. Near-Earth objects). Takva tijela smatraju se opasnima za Zemlju ako dođe na 7.4 milijuna km od planeta i imaju najmanje metara u promjeru.

Ako bi se nebesko tijelo ove veličine – tj. 140 metara – srušilo na Zemlju, moglo bi uništiti cijeli grad i izazvati ekstremnu regionalnu devastaciju. Veći objekti – u koje spadaju oni od 1 kilometra i više – mogli bi imati globalne učinke, pa čak i uzrokovati masovna izumiranja.

Najpoznatiji i najrazorniji udar dogodio se prije 65 milijuna godina kada se asteroid promjera 10 km srušio na današnji poluotok Yucatá te s lica planeta izbrisao većinu biljnih i životinjskih vrsta, uključujući dinosaure.

Manji objekti isto prijetnja

No, manja tijela također mogu uzrokovati značajnu štetu. Godine 1908., oko 50 metara dugačko nebesko tijelo eksplodiralo je iznad rijeke Tunguske u Sibiru. Poravnao je više od 80 milijuna stabala na 2100 četvornih km.

Godine 2013., asteroid promjera svega 20 metara eksplodirao je u atmosferi 32 km iznad Čeljabinska u Rusiji. Ispustio je energiju ekvivalentnu 30 bombi za Hirošimu, ozlijedio više od 1100 ljudi i prouzročio štetu od 33 milijuna dolara.

Sljedeći asteroid značajne veličine koji ima potencijal udariti Zemlju jest asteroid 2005 ED224 – promjera 50 metara – koji će 11. ožujka 2023. proći u blizini Zemlje te postoji otprilike 1 na 500 000 šanse za udar.

Praćenje prijetnji

Iako su šanse da veće kozmičko tijelo udari Zemlju male, razaranja bi bila ogromna.

Američki Kongres prepoznao je ovu prijetnju i 1998. godine zadužio NASA-u da pronađe i prati 90% objekata blizu Zemlje promjera većih od 1 km. NASA je svoj cilj postigla te ga čak i premašila prešavši 90% 2011. godine.

NASA neprestano pronalazi i prati objekte blizu Zemlje od 1990-ih (©NASA/JPL-Caltech).
NASA neprestano pronalazi i prati objekte blizu Zemlje od 1990-ih (©NASA/JPL-Caltech).

Sedam godina kasnije Kongres je usvojio još jedan zakon kojim se od NASA-e zahtijeva da proširi svoje pretraživanje i prati najmanje 90% svih objekata blizu Zemlje 140 metara ili većih do kraja 2020. Nažalost zbog manjka novca NASA je do danas uspjela kartirati samo oko 40% ovih objekata, a svakog tjedna dodaje se oko 30 novih objekata.

Nova misija koju je Kongres financirao 2018. godine trebala bi 2026. lansirati infracrveni svemirski teleskop – NEO Surveyor – posvećen potrazi za potencijalno opasnim asteroidima.

Odgovor na prijetnju

Unatoč praćenju povremeno se opasni asteroidi „provuku“ kroz našu mrežu nadgledanja – primjerice asteroid veličine stadiona prošao je pored Zemlje 2019. godine, a nedavno je – 2021. – još jedan asteroid veličine Boinga 747 prošao opasno blizu Zemlji. U oba slučaja astronomi su prijetnju uočili tek oko 24 sata prije prilaska planetu.

Stoga se postavilo pitanje kako bi Zemlja mogla odgovoriti na prijetnju – bilo onu očekivanu, bilo neočekivanu? Ako astronomi pronađu opasan objekt, postoje četiri načina za ublažavanje katastrofe. Prvi uključuje regionalne mjere prve pomoći i evakuacije. Drugi pristup uključivao bi slanje letjelice da leti u blizini malog ili srednjeg asteroida; gravitacija letjelice polako bi promijenila orbitu objekta.

Kako bismo promijenili putanju većeg asteroida, možemo ili zabiti nešto u njega velikom brzinom ili detonirati nuklearnu bojnu glavu u blizini.

Fantazija ili stvarnost?

Iako se „granatiranje“ asteroida nuklearnim oružjem ili sudaranjem može činiti kao znanstvena fantastika, upravo je te ono što NASA testira u sklopu svojeg projekta DART. Riječ je o prvoj misiji planetarne obrane koju je NASA pokrenula u studenom 2021. godine.

Misija je već lansirala prvu letjelicu prema velikom asteroidu Didymos i njegovom manjem suputniku koji ne predstavljaju prijetnju za Zemlju. U rujnu 2022. NASA planira promijeniti orbitu asteroida tako što će udariti sondu od 610 kg u Didymosov mjesec brzinom od približno 22 500 km/h.

Potrebno financiranje za buduće prijetnje

Godine 2021. NASA-in planetarni obrambeni proračun iznosio je 158 milijuna dolara. Ovo je samo 0,7% NASA-inog ukupnog proračuna i samo 0,02% od otprilike 700 milijardi dolara američkog obrambenog proračuna za 2021.

Iako je riječ o milijunima dolara ti iznosu su za sada još uvijek nedovoljni, pogotovo ako pogledamo razmjere opasnosti. Primjerice, promjer asteroida Bennu – veoma opasnog po Zemlju – iznosi 490 metara. Njegova orbita opasno će ga približiti Zemlji 24. rujna 2182., a šansa za sudar je 1 prema 2700. Asteroid ove veličine mogao bi zbrisati cijeli kontinent, pa je NASA, kako bi saznala više o Bennuu, 2016. lansirala sondu OSIRIS-Rex. Letjelica je stigla u Bennu, napravila slike, prikupila uzorke i trebala bi se vratiti na Zemlju 2023. godine.

Ulaganje u planetarnu obranu slično je kupnji osiguranja za kuće. Vjerojatnost da ćete doživjeti događaj koji vam uništi kuću vrlo je mala, no ljudi ipak kupuju osiguranje.

Ako čak i jedan objekt veći od 140 metara udari u planet, razaranja i gubitak života bili bi ekstremni. Veći asteroidi mogli bi doslovno uništiti većinu živih vrsta na Zemlji. Čak i ako se ne očekuje da takvo tijelo pogodi Zemlju u sljedećih 100 godina, šansa nije nula. U ovom scenariju male vjerojatnosti naspram velikih posljedica, ulaganje u zaštitu planeta od opasnih kozmičkih objekata moglo bi čovječanstvu pružiti mir i spriječiti katastrofu.

15 zanimljivosti o asteroidima

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Svetla Ben-Itzhak (1. ožujka 2022.), „An asteroid impact could wipe out an entire city – a space security expert explains NASA’s plans to prevent a potential catastrophe,“ theconversation.com (pristup 11. ožujka 2022).

Discovery Statistics, cneos.jpl.nasa.gov (pristup 11. ožujka 2022).

Pratite Kozmos na Google Vijestima.