U povijesnom trenutku, misija Europske svemirske agencije (ESA) pod nazivom Hera upravo je lansirana na raketi SpaceX Falcon 9, označavajući veliki napredak u razvoju obrane planeta. Letjelica se trenutno kreće prema binarnom sustavu asteroida, gdje će prikupljati ključne podatke koji bi mogli odigrati ključnu ulogu u zaštiti Zemlje od budućih udara asteroida.
Nadovezivanje na uspjeh misije DART
U rujnu 2022. godine NASA-in Double Asteroid Redirection Test (DART) postigao je povijesni uspjeh kada je namjerno sudario svoju letjelicu s asteroidom Dimorphos, promijenivši njegovu orbitu oko većeg asteroida Didymosa. Ovo je bio prvi pokušaj promjene putanje nebeskog tijela upotrebom kinetičkog udara. Iako je ova misija bila uspješna, postoji mnogo toga što još treba naučiti, a tu stupa na scenu misija Hera.
Hera će nadopuniti rezultate DART-a tako što će posjetiti Dimorphos i prikupiti detaljne podatke o njegovoj masi, strukturi i sastavu. Ovi podaci omogućit će znanstvenicima da pretvore DART-ov eksperiment u potpuno razumljivu i potencijalno ponovljivu metodu za preusmjeravanje opasnih asteroida.
Istraživanje binarnog sustava asteroida
Binarni sustavi, u kojima dva asteroida kruže jedan oko drugog, čine oko 15% svih poznatih asteroida, no do sada nisu bili temeljito proučavani. Hera će biti prva misija koja će detaljno istražiti jedan takav sustav, pružajući dosad neviđen uvid u njihovu prirodu.
Sustav Didymos idealan je cilj. Glavni asteroid Didymos promjera je oko 780 metara, dok njegov manji pratilac Dimorphos ima promjer od 150 metara. Dimorphos je, nakon DART-ovog sudara, postao prvo nebesko tijelo čija je orbita mjerljivo promijenjena ljudskom intervencijom, a ujedno je i najmanji asteroid ikada posjećen od strane letjelice.
Hera će nam omogućiti dublje razumijevanje ponašanja asteroida i njihove interakcije, pružajući podatke koji će biti ključni za buduću obranu planeta.
Tehnološke inovacije i CubeSati
Pored svoje primarne misije obrane planeta, Hera će provoditi i brojne tehnološke eksperimente. To uključuje lansiranje prvih ESA-inih CubeSata u duboki svemir – malih satelita veličine kutije za cipele – koji će letjeti bliže asteroidima od glavne letjelice, a možda čak i sletjeti na njihovu površinu. Hera će također testirati autonomne navigacijske sustave, omogućujući letjelici da se samostalno kreće koristeći vizualnu navigaciju.
Zašto su prijetnje asteroidima važne
Sunčev sustav ispunjen je milijunima asteroida, a neki od njih prolaze dovoljno blizu Zemlje da predstavljaju potencijalnu prijetnju. Dok manji asteroidi, koji u atmosferu ulaze svaka dva tjedna, ne predstavljaju ozbiljan rizik, srednje veliki asteroidi, oni između 100 i 300 metara, mogu imati razorne posljedice ako dođe do sudara.
Asteroid veličine između 100 i 300 metara mogao bi osloboditi energiju ekvivalentnu 50 megatona TNT-a, što je dovoljno da uništi cijeli grad ili izazove masivan tsunami. Iako su veliki asteroidi dobro praćeni i ne očekuje se da će udariti u Zemlju u skoroj budućnosti, oko 82% srednje velikih asteroida još nije otkriveno. Upravo zbog toga misija Hera igra ključnu ulogu u pripremi za eventualne prijetnje iz svemira.
Putovanje Here prema sustavu Didymos
Lansiranjem Here započelo je dvogodišnje putovanje prema sustavu Didymos, a očekuje se da će letjelica stići u listopadu 2026. godine, kada će biti udaljena gotovo 200 milijuna kilometara od Zemlje. Nakon dolaska, Hera će prikupiti podatke koji će pomoći u daljnjem razvoju tehnika preusmjeravanja asteroida, ali i produbiti naše razumijevanje ostataka iz vremena nastanka Sunčevog sustava.
Ova misija predstavlja veliki iskorak u našoj sposobnosti da se obranimo od potencijalnih udara asteroida, a stečeno znanje bit će ključno za zaštitu budućih generacija.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.