Asteroid Ryugu donosi iznenađujuće uvide u teorije o podrijetlu svemirskih tijela. Iako se dugo smatralo da je Ryugu, asteroid blizu Zemlje, nastao daleko izvan orbite Saturna, nova istraživanja Instituta Max Planck za istraživanje Sunčevog sustava (MPS) upućuju na to da bi njegovo stvarno podrijetlo moglo biti bliže Jupiteru. Studija, objavljena u časopisu Science Advances, nudi revolucionarne uvide koji bi mogli promijeniti naše razumijevanje formiranja asteroida.
Prvotne pretpostavke ukazivale su na to da je Ryugu možda formiran na vanjskim rubovima Sunčevog sustava, daleko od Saturna. Međutim, najnoviji rezultati pružaju složeniju i precizniju sliku. Znanstvenici su otkrili da Ryugu najvjerojatnije potječe iz područja bližeg Jupiteru, čime se dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje da su asteroidi poput Ryugua prešli goleme udaljenosti kako bi stigli do svojih trenutnih orbita.
Ovo značajno otkriće dolazi nakon detaljne analize uzoraka s asteroida Ryugu, koje je japanska svemirska misija Hayabusa 2 donijela na Zemlju 2020. godine. Od tada, uzorci su prošli niz složenih ispitivanja u istraživačkim laboratorijima diljem svijeta, uključujući i MPS, gdje su analizirani omjeri izotopa nikla u usporedbi s meteoritima sličnog sastava. Ovi podaci pružili su nova saznanja o podrijetlu Ryugua i njegovom mjestu nastanka.
Povezanost izotopa nikla i meteorita
Rezultati istraživanja donose alternativu ranijim teorijama. Prethodno se vjerovalo da Ryugu dijeli zajedničko mjesto podrijetla s drugim ugljikom bogatim asteroidima iz vanjskih dijelova Sunčevog sustava. Međutim, najnoviji nalazi upućuju na to da su Ryugu i rijetka skupina meteorita, poznata kao CI hondriti, možda nastali bliže Jupiteru. Iako oba tipa tijela dijele isto mjesto nastanka, čini se da su procesi njihovog formiranja bili različiti, odvijajući se s razmakom od oko dvije milijarde godina.
CI hondriti, koji su ime dobili po meteoru Ivuna iz Tanzanije, smatraju se jednim od najčišćih materijala u Sunčevom sustavu zahvaljujući svojoj kemijskoj strukturi sličnoj sastavu Sunca. Pronađeno je vrlo malo uzoraka ovih meteorita, zbog čega je Ryuguova povezanost s njima izuzetno zanimljiva.
Preispitivanje teorija o formiranju asteroida
Znanstvenici su dugo vjerovali da su ugljikom bogati hondriti, uključujući CI hondrite, nastali iz tri ključne komponente: sitnozrnog kamenja, okruglih hondrula i manjih, nepravilno oblikovanih inkluzija. No, omjeri izotopa nikla u Ryuguu ne uklapaju se u ovaj ustaljeni model. Umjesto toga, istraživači iz MPS-a predlažu novu teoriju, koja uključuje četvrtu komponentu — sitna zrnca željezo-nikla, koja su morala igrati ključnu ulogu u formiranju Ryugua.
Ova nova saznanja predlažu da su različiti procesi oblikovali Ryugu i CI hondrite, za razliku od drugih ugljikom bogatih asteroida. Nalazi osporavaju dosadašnje uvjerenje da su svi ugljikom bogati hondriti nastali na jednostavan, ujednačen način. Umjesto toga, Ryugu i CI hondriti vjerojatno su prošli kroz različite procese formiranja, pri čemu je Jupiterova gravitacijska sila igrala važnu ulogu u formiranju Ryugua.
Jupiterova ključna uloga u formiranju asteroida
Nova teorija smješta Jupiter u središte priče o formiranju asteroida. U ranim fazama Sunčevog sustava, Jupiterova gravitacijska sila vjerojatno je spriječila velike nakupine materijala da migriraju prema unutarnjim dijelovima sustava.
Te su nakupine materijala ostale izvan Jupiterove orbite i s vremenom oblikovale hondrite bogate ugljikom. Kako je Sunčev sustav evoluirao, procesi nakupljanja prašine i zrnaca željezo-nikla rezultirali su formiranjem CI hondrita.
Ovi nalazi naglašavaju složenost procesa formiranja asteroida i meteorita, nudeći detaljniji uvid u to kako je naš Sunčev sustav evoluirao. Prema znanstvenicima, otkriće ovog “nedostajućeg sastojka” u formiranju asteroida prisiljava nas da revidiramo ne samo podrijetlo Ryugua, već i cjelokupnu povijest CI hondrita.
Novi pogled na asteroide
Ova studija također sugerira da CI hondriti možda nisu toliko udaljeni ili egzotični kako se ranije mislilo. Umjesto toga, mogli bi biti mlađi “rođaci” drugih ugljikom bogatih asteroida, formirani u istoj regiji, ali kroz različite procese. Ovi novi uvidi također naglašavaju ključnu ulogu laboratorijskih istraživanja u razotkrivanju povijesti Sunčevog sustava.
Kako je objasnio dr. Timo Hopp, suautor studije, “Prije smo vjerovali da je Ryugu nastao daleko od Jupitera. No, rezultati izotopa nikla sugeriraju mnogo bliže mjesto podrijetla. Ovo otkriće nas prisiljava da preispitamo ne samo Ryuguovo putovanje, već i cijelu skupinu CI hondrita.”
Istraživanja poput ovog ističu važnost misija koje donose uzorke asteroida, jer svako novo otkriće približava nas razumijevanju složenih procesa koji su oblikovali naš Sunčev sustav. Također, pružaju novi kontekst za proučavanje objekata u blizini Zemlje, koji bi mogli otkriti dodatne informacije o ranoj fazi Sunčevog sustava.
Ova studija donosi novi uvid u proces formiranja asteroida, dovodeći u pitanje dugogodišnje teorije i ističući ključnu ulogu laboratorijskih istraživanja. Kako se nastavlja analiza asteroida i novih uzoraka, moguće je da nas očekuju dodatna iznenađenja u razumijevanju povijesti i evolucije našeg Sunčevog sustava.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
