Crveni planet, odnosno planet Mars, planet je koji najviše istražujemo i kojeg najbolje poznajemo. Za sada smo na njega poslali samo rovere, no nadamo se da će uskoro to biti prvi planet na koji su kročili ljudi—a da to nije Zemlja. Najveći pobornik te ideje je Elon Musk sa svojom kompanijom SpaceX koja želi spustit čovjeka na površinu Marsa do 2024. U prilog tome, evo nekoliko zanimljivosti o tom planetu.
Maleni planet
Mars je puno manji planet nego se tako na prvu čini. Promjer Marsa je samo 6779 kilometara (u odnosu na Zemljinih 12 742 kilometra), volumen mu je šest puta manji od Zemljinog, a ukupna masa mu je deset puta manja od Zemljine. Od njega je u Sunčevom sustavu manji samo Merkur.
Slabija gravitacija nego na Zemlji
Zbog svoje male veličine, i gravitacijska sila je na Marsu puno slabija nego na zemlji. Točnije, na Marsu se osjeti samo otprilike 38% Zemljine gravitacije. Za potencijalne posjetitelje tog planeta to znači puno manje pritiska na mišiće i kosti, i zbog toga bi konstantne vježbe bile potrebne da ti mišići ne atrofiraju.
Nema atmosferu
Dobro, Mars ipak ima atmosferu. No atmosfera je toliko zanemariva da kao i da ju nema. Ona je 100 puta rjeđa nego na Zemlji, i sastoji se uglavnom od ugljikovog dioksida (95%) koji je ljudima štetan za život. U njoj se nalazi i 3% dušika, 1,6% argona te samo tragovi ostalih plinova poput kisika, ugljikovog monoksida, metana, itd.
Nekada je na njemu bilo vode…
Stoljećima smo se prepirali oko toga ima li na Marsu vode i života. Danas jednoglasno znamo da nema vode, no znamo i da to vjerojatno nije uvijek bio slučaj, pretežito zbog slanih minerala koje je na površini pronašao i analizirao NASA-ini roveri. Sva voda sa Marsa je isparila prije 2 do 2,5 milijardi godina zbog razrjeđivanja atmosfere.
…a danas ima samo leda
Voda danas na Marsu postoji samo u zaleđenom obliku, poglavito na polovima. Kada je na polu ‘zima’, odnosno kada se on nalazi u tami, na njemu se taloži ugljikov dioksid iz atmosfere u zaleđenom obliku, a kada ga obasja sunce, dolazi do isparavanja. Te izmjene uzrokuju velika kretanja vodene pare i prašine kroz atmosferu, zbog čega se na Marsu formiraju i oblaci.
‘Godišnja doba’
Od svih Marsovih karakteristika, najsličnija Zemlji je nagnutost njegove rotacijske osi. Marsova os rotacije nagnuta je za 25 stupnjeva u odnosu na ekliptiku, za razliku od Zemljine koja je nagnuta 23,5 stupnjeva. Zbog ove nagnutosti, Mars ima svoja godišnja doba koja su duplo duža od Zemljinih jer je Marsova orbita oko Sunca duplo duža od Zemljine. Naravno, zbog manjka konkretne atmosfere, ta godišnja doba ne osjete se kao na Zemlji, i ona uglavnom utječu na taloženje leda na polovima.
Marsovi mjeseci
Mars ima dva prirodna satelita, Fobos i Deimos, za koje znanstvenici vjeruju da su nastali kao asteroidi i da ih je Mars s vremenom ‘zarobio’ u orbitu oko sebe. Posebno je zanimljiv Fobos, koji je po standardima Sunčevog sustava iznimno mlad: nastao je prije svega 30 do 50 milijuna godina. Nadalje, očekuje se da će se zbog jakih plimnih sila on ili zabiti u površinu planeta ili sam raspasti za otprilike 20 do 40 milijuna godina. Od ostataka Fobosa trebao biti se formirati prsten oko Marsa.
Nazvan po rimskom bogu rata
Mars je nazvan po Marsu, rimskom bogu rata, a prije toga su ga Grci zvali Ares, po njihovom bogu rata. Nazvan je tako vjerojatno zbog svoje upečatljive crvene boje koja se asocira s bogom Marsom, a taj fokus na boju očituje se i u drugim drevnim kulturama. Drevni kineski astronomi zvali su ga ‘vatrenom zvijezdom’, a u drevnom Egiptu bio je poznat kao ‘Crveni’.
Kopnena površina
Iako je Mars puno manji od Zemlje, njegova kopnena površina skoro je pa jednaka Zemljinoj. Zemljina ukupna površina iznosi 510 milijuna km2, od čega na kopno otpada samo 149 milijuna km2. S druge strane, na Marsu nema vode i njegove cijela površina je kopno: radi se o 145 milijuna km2.
Najveći vulkan u Sunčevom sustavu
Na Marsu se nalazi najveća planina, odnosno vulkan, u cijelom Sunčevom sustavu. Olympus Mons visok je 21 kilometar i promjera je 600 kilometara. Za usporedbu, naš Mount Everest visok je nešto manje od 9 kilometara. Vulkani na Marsu imali su prilike biti toliko veliki zbog slabije gravitacije na tom planetu nego na Zemlji.
Komadi Marsa na Zemlji
Mars su u prošlosti često bombardirali asteroidi, isto kao i Zemlju. Većina krhotina nastalih u tim sudarima ostala je na Marsu, ali, zbog relativno slabe gravitacije, neki su uspjeli i pobjeći. Takvi komadi marsovskog kamenja plutali bi Sunčevim sustavom, a neki bi i naposljetku završili na Zemlji. Njihovo podrijetlo potvrdili smo kroz usporedbu plinova zatočenih u njima s plinovima koje su očitale NASA-ine letjelice Viking tijekom ’70-ih i ’80-ih.
Temperatura
Još jedna bitna posljedica manjka konkretne atmosfere su temperaturne fluktuacije. Prosječna tempera na površini iznosi oko -61 °C, no ona može biti i puno viša i puno niža. Na polovima zimi temperature dosežu -140 °C, a oko ekvatora se ljeti mogu popeti i do ugodnih 20 °C.
Puno rovera i letjelica
Mars je vrlo popularna destinacija za slanje letjelica. Prve letjelice koje su sletjele na njega bile su Viking 1 i Viking 2 1976. godine. Nakon toga, 1997. došao je Pathfinder-Sojourner (kombinacija rovera Sojourner i landera Pathfinder), 2004. roveri Spirit i Oportunity, 2012. rover Curiosity, te 2020. rover Perseverance. Uz te NASA-ine rovere, valja spomenuti kineski rover Zhurong (prvi kineski rover na stranom planetu), i Rosalind Franklin, kojeg 2022. planiraju lansirati ESA i ruska vlada.
Pješčane oluje
S obzirom na to što je površina Marsa vrlo suha, na njemu se često javljaju intenzivne pješčane oluje, bez obzira na rijetku atmosferu. Do njih dolazi svaki put kada se atmosfera dovoljno zagrije da uzrokuje strujanja zraka koja za sobom pokupe zrna pijeska. Te oluje ponekad mogu i prekriti cijelu površinu planeta odjednom.
Nekada smo mislili da je sličan Mjesecu
Zbog svoje suhe površine pune kratera i slabe atmosfere, u ranim danima svemirskih istraživanja vjerovali smo da je Mars sličan našem Mjesecu. To se promijenilo 1971. godine kada je letjelica Mariner 9 ulovila planet usred globalne pješčane oluje, a iznad te oluje i vrhove vulkana. Način na koji gledamo na Mars promijenio se zauvijek.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„10 CRAZY Facts About Mars“. Versant Power Astronomy Center, The University of Maine, 2011. https://astro.umaine.edu/10-crazy-facts-about-mars-11-will-shock-you/ (15.2.2022.).
Cain, Fraser. „Mars Tilt“. Universe Today, 2008. https://www.universetoday.com/14894/mars-tilt/ (15.2.2022.).
Howell, Elizabeth. „10 Interesting Facts About Mars“. Universe Today, 2008. https://www.universetoday.com/14853/interesting-facts-about-planet-mars/ (15.2.2022.).
Jones, Chris. „Mars Facts“. Space Facts, 2020. https://www.universetoday.com/14853/interesting-facts-about-planet-mars/ (15.2.2022.).
Williams, Matt. „Dust Storms on Mars Continue to Make the Planet Drier“. Universe Today, 2021. https://www.universetoday.com/152261/dust-storms-on-mars-continue-to-make-the-planet-drier/ (15.2.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
