Znanstvenici su predstavili u četvrtak novu međuplanetarnu letjelicu koju NASA planira poslati prema Europi, jednom od ledenih mjeseci Jupitera. Ova misija je dio potrage za izvanzemaljskim životom. Letjelica, nazvana Clipper, zakazana je za lansiranje u listopadu i predstavlja najnoviji pokušaj da se istraže potencijalno nastanjivi uvjeti izvan Zemlje. Europa, koja kruži oko najvećeg planeta našeg Sunčevog sustava, smatra se jednim od najizglednijih kandidata za podržavanje života u našoj blizini.
“Jedno od ključnih pitanja koja NASA nastoji razjasniti je postojimo li sami u kozmosu,” izjavio je za AFP Bob Pappalardo, znanstvenik koji vodi ovaj projekt. “Ako otkrijemo uvjete pogodne za život na Europi, a kasnije i sam život, to bi značilo da naš Sunčev sustav skriva dvije oaze života: Zemlju i Europu.”
Ova misija vrijedna 5 milijardi dolara trenutačno se priprema u Laboratoriju za mlazni pogon NASA-e u Kaliforniji, unutar posebno dizajnirane čiste sobe. Stroge mjere čistoće primjenjuju se kako bi se spriječilo unošenje zemaljskih mikroorganizama na Europu. Nakon što bude prebačena u Svemirski centar Kennedy na Floridi, Clipper će započeti svoje višegodišnje putovanje koje uključuje manevar ubrzanja pored Marsa.
Niz sofisticiranih instrumenata
“Letjelica je opremljena nizom sofisticiranih instrumenata, uključujući kamere, spektrometre, magnetometar i radar sposoban za penetraciju leda, što nam omogućuje da otkrijemo debljinu leda i lociramo tekuću vodu ispod površine,” objašnjava Pappalardo. Iako misija ne cilja izravno na otkriće izvanzemaljskog života, fokus je na proučavanju uvjeta koji bi mogli omogućiti život. Na Zemlji, ekstremni uvjeti poput onih u termalnim izvorima na dnu polarnih ledenih pokrivača pokazuju da je život moguć čak i u najnepristupačnijim okruženjima.
“Ako mjeseci udaljeni od zvijezda mogu podržavati život, šanse za život diljem Sunčevog sustava i šire znatno rastu,” naglašava Jordan Evans, voditelj projekta Europa Clipper. Izazovi misije su brojni, uključujući intenzivno zračenje oko Europe koje bi moglo oštetiti instrumente, što je ekvivalent primanja 100,000 rendgenskih snimaka prsa pri svakom obilasku mjeseca.
Osim toga, svemirska letjelica ovisi o ogromnom solarnom panelu koji se otvara jednom kada je u svemiru. “Iako paneli proizvode 23,000 vata energije blizu Zemlje, ta se količina smanjuje na svega 700 vata kod Jupitera, što je dovoljno tek za pokretanje nekoliko žarulja i manjih uređaja,” objašnjava Evans. Planirano je da misija završi 2034. godine, nakon čega će letjelica Clipper biti usmjerena prema Ganymedu, najvećem Jupiterovom mjesecu, kako bi se izbjeglo zagađenje ostalih nebeskih tijela. “Misija će završiti namjernim sudarom s Ganimedom, čime ćemo osigurati da letjelica ne predstavlja rizik za potencijalne ekosisteme,” rekao je zamjenik voditelja projekta Tim Larson
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
