Jedan ledeni kristal bi mogao biti ključ za otkrivanje postojanja života na Enceladu

Znanstvenici vjeruju da brojni ledeni sateliti unutar našeg Sunčevog sustava kriju ispod svoje površine duboke tekuće oceane. Iako su ranije razmatrani ambiciozni planovi za istraživanje ovih skrivenih oceana pomoću sofisticiranih robotskih bušilica, novija istraživanja sugeriraju da bi odgovori na pitanje postojanja života u tim ‘dalekim vodama’ mogli biti dostupni kroz znatno jednostavniji pristup. Naime, ključ za otključavanje ovih misterija može ležati u analizi pojedinačnog zrna leda.

Podzemni oceani koje kriju sateliti Europa i Encelad su izvor fascinantnih otkrića, redovito oslobađajući materijal u svemirski vakuum gdje se on brzo zamrzava, stvarajući impresivan oblak ledenih kristala. Ova fenomenalna manifestacija ne samo da pruža uvid u skrivene dubine ovih nebeskih tijela, već i otvara prozor u potragu za životom izvan Zemlje. Laboratorijska istraživanja su potvrdila mogućnost prisustva života unutar tih drevnih oceana, dok najnovija tehnološka dostignuća omogućavaju njegovu identifikaciju u najmanjim mogućim količinama.

Dr. Fabian Klenner sa Sveučilišta u Washingtonu, vodeći autor ove studije, podijelio je optimizam koji proizlazi iz nedavnih otkrića: “Ovom studijom prvi puta smo uspješno demonstrirali da maseni spektrometri, instalirani na svemirskim letjelicama, mogu detektirati i najmanje fragmente staničnog materijala.” Njegove riječi odražavaju rastuće uvjerenje među znanstvenicima da će buduća istraživačka oprema moći identificirati životne forme koje dijele sličnosti s onima na Zemlji, dodatno potkrepljujući teoriju da sateliti s oceanima mogu biti dom izvanzemaljskog života.

U nastojanju da što vjernije simuliraju potencijalne uvjete i oblike života skrivenih u oceanima Europe, istraživački tim se okrenuo Sphingopyxis alaskensis, bakteriji pronađenoj u hladnim vodama Aljaske. Ova bakterija, izdržljiva u surovim uvjetima niske temperature i oskudice hranjivih tvari, poslužila je kao idealan model za razumijevanje kako bi mikroorganizmi mogli preživjeti i prilagoditi se okruženju koje karakteriziraju slični ekstremi.

Tim predviđa mogućnost da bakterije dosegnu površinu skrivenog oceana i izbiju kroz pukotine koje ocean povezuju s vanjskim svemirom. U tom procesu, mikrobni materijal (sličan morskoj pjeni koja se formira prilikom udara valova) može biti uhvaćen u ledenim kristalima.

Instrumenti na NASA-inoj letjelici Europa Clipper, koja je planirana za lansiranje u listopadu, sposobni su detektirati takav materijal, posebno lipide. Ove masne molekule, koje bi mogle činiti stanične membrane izvanzemaljskih oblika života, karakterizira veća stabilnost u usporedbi s DNA strukturama.

“Zahvaljujući naprednoj instrumentaciji, poput analizatora površinske prašine na svemirskoj sondi Europa Clipper, pronalazak života ili njegovih tragova na ledenim satelitima mogao bi biti jednostavniji nego što smo pretpostavljali,” naglasio je prof. Frank Postberg sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, suautor studije. “Naravno, pod pretpostavkom da život postoji na tim mjestima i da se nalazi unutar ledenih zrnaca koja potječu iz takvih podvodnih rezervoara.”