Astronomi su je u početku procijenili na 16 milijardi godina starosti. To je, naravno, bio problem.
Postojanje Velikog praska i starost svemira potvrđuju brojni dokazi, od temperature kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja do izmjerenog širenja svemira. Nakon desetljeća istraživanja, danas znamo da je svemir star oko 13,8 milijardi godina.
No kako prenosi IFLScience, nije potrebno mnogo da bi se ta ideja dovela u pitanje. Kada bismo pronašli zvijezdu koja je starija od toga, značilo bi da je svemir postojao i prije 13,8 milijardi godina. Tu na scenu stupa zvijezda HD 140283, čiji sastav odaje neobično malen udio metala.
HD 140283, poznatija kao zvijezda Metuzalem, udaljena je oko 200 svjetlosnih godina od Zemlje, u zviježđu Vage. Riječ je o jednoj od najbližih zvijezda siromašnih metalima u našem Sunčevom susjedstvu.
“Visoka brzina kretanja pokazuje da je ta zvijezda samo prolazna gošća u našem zvjezdanom susjedstvu”, objašnjava NASA-in tim misije Hubble. “Njezina orbita vodi je kroz ravninu galaksije, iz drevnoga halo-pojasa zvijezda koji okružuje Mliječnu stazu, nakon čega će se ponovno vratiti u galaktički halo.”
Pedestih godina prošlog stoljeća astronomi su otkrili da HD 140283 sadrži znatno manje metala od drugih obližnjih zvijezda, što je upućivalo na to da je nastala u ranom svemiru, prije nego što su teži elementi nastali u središtima drugih zvijezda “onečistili” međuplanetarni prostor. Početkom 2000-ih znanstvenici su pokušali odrediti njezinu starost i došli do još zapanjujućeg rezultata. Prema promatranjima i modelima evolucije zvijezda, Metuzalem je mogao biti star oko 16 milijardi godina.
Starost zvijezda teško je precizno utvrditi jer ovisi o mjerenjima njihove apsolutne svjetline i kemijskog sastava, pa taj rezultat nije bio konačan.
“Možda je kozmologija pogrešna, možda je pogrešna fizika zvijezda ili smo pogriješili u procjeni udaljenosti”, izjavio je još 2013. godine Howard Bond sa Sveučilišta Pennsylvania State i Instituta za svemirski teleskop u Baltimoreu, nakon tadašnjih mjerenja sa Svemirskim teleskopom Hubble. “Zato smo odlučili poboljšati mjerenja udaljenosti.”
Njegov je tim uspio preciznije odrediti udaljenost zvijezde, ključan korak za izračun njezine stvarne svjetline, što je presudno za određivanje starosti. Bond to uspoređuje s neizvjesnošću između promatranja svjetla baterijske lampe u rukama prolaznika i vrlo udaljenog svjetionika. Nakon što su točnije izračunali da je udaljena 190,1 svjetlosnu godinu i otkrili da ima veći omjer kisika i željeza nego što se očekivalo, tim je procijenio starost na mnogo razumnijih 14,5 milijardi godina.
“Kada sve te podatke uzmete zajedno, dobijete starost od 14,5 milijardi godina, uz preostalu nesigurnost koja tu procjenu čini sukladnom starosti svemira”, rekao je Bond te dodao: “Ovo je najbolja zvijezda na nebu za precizne izračune starosti, zahvaljujući njezinoj blizini i svjetlini.”
Uz nesigurnost od oko 0,8 milijardi godina, u donjoj granici procjene njezina starost ipak nije veća od starosti svemira. Naknadna istraživanja smjestila su starost Metuzalema između 13,7 i 12,2 milijarde godina, dok je jedno drugo istraživanje predložilo raspon između 11,5 i 12,5 milijardi godina.
Zvijezda Metuzalem, nazvana po biblijskom djedu Noe koji je, prema Bibliji, živio 969 godina, najvjerojatnije nije starija od svemira niti dokaz da smo pogrešno procijenili njegovu starost. Ipak, zasad ostaje najstarija poznata zvijezda u svemiru. Postoje i drugi mogući kandidati, poput zvijezde J22132050-5137385, čija se starost procjenjuje na oko 13,6 milijardi godina, uz moguću pogrešku od 2,6 milijardi. Buduća promatranja takvih zvijezda mogla bi Metuzalemu oduzeti titulu ili dodatno precizirati njezinu starost.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
