Godinama su astronomi vjerovali da imaju čvrstu teoriju o podrijetlu brzih radio izboja. No, nedavno otkriven signal upravo je srušio tu pretpostavku. Moćan brzi radio izboj pronađen je u sićušnoj, gotovo nevidljivoj patuljastoj galaksiji udaljenoj više od polovice promatranog svemira—u potpuno drugačijem okruženju od masivnih, zvijezdama bogatih galaksija s kojima su ovi izboji dosad povezivani. Ovo otkriće mijenja dosadašnje shvaćanje ovih enigmatičnih svemirskih signala.
Brzi radio izboji su među najzagonetnijim kozmičkim fenomenima ikada zabilježenima. Ovi iznimno snažni izboji radio valova traju svega nekoliko milisekundi, ali oslobađaju energiju jednaku onoj koju proizvodi 500 milijuna Sunca. Njihovo podrijetlo i dalje ostaje misterij. Neki brzi radio izboji javljaju se samo jednom, dok se drugi ponavljaju, što omogućuje astronomima da ih lakše prate i proučavaju.
Do sada su astronomi smatrali da brzi radio izboji uglavnom nastaju u velikim, aktivnim galaksijama, gdje umiruće zvijezde kolabiraju u visoko magnetizirane neutronske zvijezde poznate kao magnetari. Međutim, otkriće brzog radio izboja 20190208A u izrazito slaboj i maloj patuljastoj galaksiji dovodi tu teoriju u pitanje.
Potpuno neočekivan izvor signala
Astronomi su dugo bilježili da brzi radio izboji obično dolaze iz velikih galaksija bogatih zvijezdama, podržavajući ideju da većina njih nastaje od magnetara—ekstremno magnetiziranih neutronskih zvijezda koje ostaju nakon moćnih supernova eksplozija. No, činjenica da je brzi radio izboj 20190208A pronađen u izuzetno slaboj i maloj galaksiji potpuno preokreće dosadašnja očekivanja. Ova galaksija je jedna od najmanjih ikada povezanih s brzim radio izbojima, što ovo otkriće čini još neočekivanijim i prisiljava znanstvenike da preispitaju koja sve okruženja mogu biti dom ovim snažnim svemirskim signalima.
Brzi radio izboj 20190208A prvi je put detektiran u veljači 2019. godine. Između 2021. i 2023., astronomi su proveli ukupno 65,6 sati promatrajući njegovo mjesto pomoću radio teleskopa. Tijekom tog razdoblja uhvatili su još dva izboja, što im je omogućilo precizno određivanje izvora signala.
Isprva nisu pronašli ništa—nije bilo vidljive galaksije na toj lokaciji. No, dublje analize teleskopom Gran Telescopio Canarias donijele su preokret.
Slabost galaksije otežala je precizno određivanje njezine udaljenosti, ali analizom načina na koji su se radio valovi brzog radio izboja raspršili tijekom svog putovanja, znanstvenici su procijenili da je signal putovao oko 7 milijardi godina, što ga čini jednim od najudaljenijih brzih radio izboja ikada zabilježenih.
Što ovo znači za budućnost istraživanja brzih radio izboja?
Činjenica da je brzi radio izboj 20190208A pronađen u maloj i gotovo nevidljivoj patuljastoj galaksiji otvara niz novih pitanja. Većina zvijezda u svemiru nalazi se u većim galaksijama, ali zanimljivo je da su ponavljajući brzi radio izboji češće otkriveni u patuljastim galaksijama nego u masivnim. Ovo bi moglo značiti da jedinstveni uvjeti u tim galaksijama—poput niskog udjela metala—imaju ključnu ulogu u stvaranju ovih snažnih izboja.
Otkriće brzog radio izboja 20190208A sugerira da bismo mogli morati redefinirati kako i gdje nastaju ovi kozmički signali. Također naglašava potrebu za sljedećom generacijom teleskopa sposobnih za detekciju još slabijih izvora diljem svemira.
Ovo otkriće isto tako pokazuje koliko je teško s potpunom sigurnošću povezati brzi radio izboj s njegovom matičnom galaksijom. Precizno lociranje tih signala zahtijeva izuzetnu točnost radio teleskopa, ali i dubinska snimanja najmoćnijim optičkim teleskopima. Bez oboje, mnogi brzi radio izboji mogli bi ostati neuhvatljivi, skrivajući svoje tajne još desetljećima.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
