Prije nego što su astronauti koračali Mjesecom, NASA je prolazila kroz mukotrpne i često neugodne početke u svemiru. Ove restaurirane fotografije iz programa Mercury i Gemini otkrivaju stvarnu sliku pionirskih misija koje su postavile temelje za povijesne letove Apolla.
Projekt Mercury bio je prvi američki svemirski program čiji je cilj bio poslati čovjeka u orbitu i provjeriti kako će organizam funkcionirati u uvjetima bestežinskog stanja. Danas to izgleda rutinski, no šezdesetih godina prošlog stoljeća radilo se o potpuno neistraženom području.
Alan Shepard, prvi Amerikanac u svemiru i drugi čovjek nakon Jurija Gagarina, lansiran je 5. svibnja 1961. godine. Njegov let trajao je svega 15 minuta i 28 sekundi, ali je prethodilo više od četiri sata čekanja na lansirnoj rampi zbog tehničkih problema s kisikovim spremnicima. NASA tada još nije razvila rješenja za osnovne potrebe astronauta, pa je Shepard – nakon dugog čekanja – bio prisiljen obaviti nuždu u svemirskom odijelu.
Frustriran odgodama, Shepard je u jednom trenutku poručio kontrolnom centru: “Zašto ne riješite svoj mali problem i upalite ovu svijeću?”. Njegova kapsula Freedom 7 uspješno je završila suborbitalni let, a povratak u Atlantski ocean označio je veliki korak za SAD u svemirskoj utrci.
Trening za Mjesec: Projekt Gemini
Nakon dovršetka programa Mercury, NASA je pokrenula ambiciozniji projekt Gemini. Njegova je svrha bila testirati ključne manevre i tehnologije potrebne za buduće misije Apolla, a upravo su na tim letovima ostvareni brojni povijesni “prvi” u svemirskim letovima.
Gemini 5 bio je prva misija u kojoj su se za proizvodnju električne energije koristili gorivni članci, što je omogućilo let u trajanju od osam dana.
Gemini 6 i Gemini 7 proveli su prvo susretanje dviju letjelica u orbiti, a misija Gemini 7 trajala je rekordna dva tjedna. Upravo su te operacije, produženi boravci, manevri susreta i spajanja, te testiranje života izvan kapsule, dokazale da su tehnički i ljudski preduvjeti za odlazak na Mjesec ostvarivi.
Nova perspektiva Zemlje
Rane NASA-ine misije nisu donijele samo tehničke iskorake nego i novo viđenje vlastitog planeta. Prve crno-bijele snimke Zemlje nastale su još 1946. godine pomoću bespilotne rakete V-2, ali tek su astronauti iz programa Mercury i Gemini donijeli fotografije koje su pružile znatno jasniji i osobniji pogled na Zemlju iz svemira. Legendarna fotografija “The Blue Marble” snimljena je tek desetljeće poslije, tijekom misije Apollo 17.
“Te su misije dokazale sve temeljne korake potrebne da NASA stigne do Mjeseca: siguran odlazak i povratak, dugotrajne boravke u svemiru, susrete i spajanja letjelica te preživljavanje izvan kapsule”, naglasio je Andy Saunders, stručnjak za restauraciju fotografija i autor knjige Gemini and Mercury Remastered.
One također pokazuju kako napredak u stvarnosti izgleda, neuredan, nesavršen i mukotrpno izboren. U vremenu instantnog zadovoljstva, ovi primjeri podsjećaju da se najveća postignuća rađaju iz ustrajnosti, kreativnosti i spremnosti na suočavanje s teškim izazovima.
NASA-ini pionirski koraci u doba Merkura i Geminija bili su daleko od besprijekornih, ali upravo su oni omogućili ostvarenje povijesnog cilja, spuštanje ljudi na Mjesec. Ostale fotografije nalaze se u ovoj knjizi.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
