Centaur 450P/LONEOS, malo ledeno tijelo koje kruži između Jupitera i Neptuna, počeo je ispuštati plin i prašinu kao što to čine kometi. Teleskop James Webb i teleskop Gemini North oko njega su zabilježili komu, oblak plina i prašine kakav se najčešće povezuje s kometima.
Objekt se sada nalazi oko 4,8 milijardi kilometara od Zemlje. Istraživači smatraju da ga je bliski prolazak pokraj Saturna 1992. godine prebacio na putanju bližu Suncu. Zbog toga je njegova površina s vremenom počela primati više Sunčeve topline, što bi moglo objasniti aktivnost vidljivu u novim opažanjima.
Centauri su tijela iz vanjskog Sunčeva sustava čije se putanje nalaze između orbita Jupitera i Neptuna. Gravitacijski susreti s velikim planetima mogu ih poslati prema unutarnjem sustavu, gdje dio njih s vremenom postaje aktivan poput kometa.
Saturn je promijenio putanju
Tim predvođen Charlesom Schambeauom sa Sveučilišta Centralne Floride usporedio je opažanja 450P/LONEOS-a od 2019. do 2024. godine. U tom je razdoblju koma postajala sve uočljivija, a model gibanja pokazao je da se najbliža točka orbite Suncu nakon susreta sa Saturnom pomaknula prema području Jupiterove orbite.
Promjena nije morala biti vidljiva odmah. Površinski i dublji slojevi jezgre zagrijavaju se postupno, pa se aktivnost može pojaviti tek desetljećima nakon promjene putanje.
U komi prevladava ugljični dioksid
Spektrograf NIRSpec na svemirskom teleskopu James Webb registrirao je snažnu emisiju ugljičnog dioksida. U opažanjima nema jasnih tragova vodene pare ni ugljičnog monoksida, što upućuje na to da je CO2 glavni pokretač trenutačne aktivnosti.
Na toj udaljenosti od Sunca vodeni se led ne zagrijava dovoljno da bi njegovo isparavanje bilo glavni izvor kome. Ugljični dioksid prelazi iz čvrstog u plinovito stanje pri nižoj temperaturi, pa može izlaziti kroz pore u jezgri i povlačiti sa sobom čestice prašine.
Webbova opažanja otkrila su i zrnca ledene prašine te moguće tragove kristalnog vodenog leda. Potvrda tog nalaza dala bi dodatne podatke o tome kako se materijal unutar tijela mijenja dok se ono zagrijava.
Rijetka prilika za praćenje prijelaza u komet
Vidljivu aktivnost pokazuje samo manji dio poznatih centaura. 450P/LONEOS posebno je zanimljiv jer pruža priliku za praćenje procesa kojim relativno mirno ledeno tijelo razvija komu i počinje se ponašati poput kometa.
U jezgri bi se mogao nalaziti amorfni led, nepravilna struktura koja u porama zadržava plinove. Kada se takav led zagrije i prijeđe u kristalni oblik, plinovi se oslobađaju, a izlazak ugljičnog dioksida može povući prašinu u okolni prostor.
Webb je ranije zabilježio ostatke razorenih ledenih tijela u području Neptuna. Novi rezultat odnosi se na drugo tijelo, ali oba opažanja pokazuju kako sastav i povijest zagrijavanja određuju ponašanje objekata na rubu Sunčeva sustava.
Pojedinosti opažanja autori su iznijeli u novom znanstvenom radu u časopisu The Planetary Science Journal. Daljnja opažanja pokazat će hoće li se koma mijenjati kako se 450P/LONEOS bude približavao Suncu.
