Većina željeznih predmeta iz brončanog doba stigla je iz svemira

Željezo i brončano doba na prvi pogled ne idu zajedno. Upravo zato arheolozi već dugo zastaju kad na lokalitetu iz tog razdoblja naiđu na željezni predmet. Logika je jednostavna: ljudi toga vremena još nisu znali taliti željezo, a ipak su ga koristili. Danas je odgovor na tu staru zagonetku sve jasniji, i dolazi ravno iz svemira. Sve više dokaza pokazuje da je većina željeznih predmeta iz brončanog doba nastala od meteoritskog željeza, odnosno metala koji je na Zemlju stigao izvan našeg planeta.

To objašnjava i zašto su takvi nalazi nekoć zbunjivali kronologiju. Ako razdoblja sudimo barem okvirno po materijalima, brončano doba povezujemo s broncom, a željezno s mnogo zahtjevnijom obradom željeza. Kad se željezni predmet pojavi ondje gdje ga, prema toj logici, ne bi trebalo biti, lako je pomisliti da je nešto pogrešno datirano. No problem očito nije bio u vremenskom slijedu, nego u podrijetlu samog metala.

Blago koje je zbunilo arheologe

Jedan od poznatijih primjera je Blago iz Villene, otkriveno 1963. godine. Riječ je o arheološki iznimno važnoj zbirci od 66 predmeta, uglavnom izrađenih od zlata i srebra, među kojima su zdjele, boce, narukvice i drugi ukrasi. Kad je nalaz otkriven, prisutnost jednog “nezgodnog” metala zakomplicirala je dataciju.

Naime, istraživači su u studiji objasnili da otkriće blaga iz Cabezo Redonda, povezanog s villenskim predmetima, upućuje na to da obje skupine pripadaju kasnom brončanom dobu, između 1400. i 1200. godine prije Krista. Ipak, dio istraživača dugo je zbog dvaju željeznih predmeta spuštao kronologiju dublje u kasno brončano doba. Među tim predmetima bili su mala šuplja polulopta presvučena probušenim zlatnim limom, tumačena kao završetak žezla, palice zapovjedništva ili drška mača, te otvorena narukvica.

Takve nedoumice nisu rijetkost. Željezni predmeti na nalazištima iz brončanog doba godinama su otvarali isto pitanje: jesu li ljudi naučili taliti željezo mnogo ranije nego što se misli, ili je dio arheoloških kronologija jednostavno bio pogrešno složen? Odgovor se, srećom po arheologe, pokazao mnogo elegantnijim. Kemijska analiza blaga iz Villene pokazala je da metal najbolje odgovara željezu meteorskog podrijetla.

To je važno i zbog same tehnologije. Za taljenje željeza potrebna je temperatura od 1538 Celzijevih stupnjeva, što je za zajednice brončanog doba bio golemi tehnološki izazov. Meteoriti su, s druge strane, nudili gotov izvor željeza koji nije trebalo izdvajati iz rude. Drugim riječima, ljudi toga doba nisu morali znati proizvesti željezo da bi ga mogli kovati i pretvarati u dragocjene predmete.

Kad je željezo bilo “s neba”

Najpoznatiji primjer takvog predmeta vjerojatno je bodež faraona Tutankamona. Već se dulje zna da je taj bodež izrađen od meteoritskog željeza, a stari Egipćani očito su vrlo dobro osjećali da taj metal ima posebnu vezu s nebom. Diane Johnson, poslijedoktorska istraživačica na Odsjeku za fizikalne znanosti britanskog Otvorenog sveučilišta, u tekstu za The Conversation podsjetila je da se početkom 19. dinastije, oko 1295. godine prije Krista, pojavljuje nova hijeroglifska riječ za željezo: “bi-A-n-pt”, što doslovno znači “željezo s neba”.

Zašto se taj izraz pojavio upravo tada, nije poznato. Kasnije se primjenjivao na sve metalno željezo. Johnson navodi da bi jedno od očitih objašnjenja za tako naglu pojavu tog naziva mogao biti velik udarni događaj ili veća kiša meteorita. Dodaje i da tekstualne reference povezuju željezo s nebom, ali i s kostima mrtvog kralja koji će vječno živjeti kao neugasiva zvijezda na nebu.

Tutankamonov bodež zato nije neobična iznimka, nego vjerojatno dio šireg obrasca. Studija iz 2017. godine, koja je analizirala omjer nikla i željeza u zbirci predmeta iz brončanog doba, pokazala je da je to najvjerojatnije bilo pravilo, a ne rijedak slučaj. Istraživači su zaključili da njihovi rezultati, zajedno s kvalitetnim analizama iz ranije literature, upućuju na to da većina, a možda i svi željezni predmeti iz brončanog doba potječu od meteoritskog željeza, sve do prijelaznog razdoblja koje se vjerojatno dogodilo oko 1200. godine prije Krista.

U istoj studiji stoji i da su rijetki analizirani željezni predmeti iz brončanog doba “u strogom smislu” nedvojbeno izrađeni od meteoritskog željeza, zbog čega bi nagađanja o vrlo ranom taljenju željeza u tom razdoblju trebalo preispitati.

To ne znači da željezno doba gubi smisao, nego da je put do njega bio neobičniji nego što se nekad mislilo. Prije nego što je čovjek naučio savladati peći dovoljno vruće za željezo, taj je metal već stizao na Zemlju u užarenim komadima svemirskog kamenja. I upravo su od tih rijetkih darova s neba nastajali neki od najzagonetnijih i najdragocjenijih predmeta brončanog doba.