Znanost

Uzorci sedimenta pokazuju da je Zapadna Antarktika vjerojatno bila riječno ušće ili delta tijekom eocena

Antarktika. Izvor: Depositphotos.com.

Međunarodni tim geoznanstvenika i geologa otkrio je fascinantne dokaze koji upućuju na to da je veći dio današnje Zapadne Antarktike prije 34 do 44 milijuna godina bio riječno ušće ili delta. Njihova istraživanja, objavljena u uglednom časopisu Science Advances, bacaju novo svjetlo na povijest ovog ledenog kontinenta. Zapadna Antarktika, poznata i kao Manja Antarktika, jedna je od dvije glavne regije koje čine Antarktiku. Smještena na zapadnoj hemisferi, odvojena je od Istočne Antarktike Transantarktičkim planinama i prekrivena masivnim ledenim pokrivačem. Zbog toga je povijest ovog područja slabo poznata, a svaki novi podatak od iznimne je važnosti za razumijevanje njezine geološke prošlosti.

Ekspedicija i prikupljanje uzoraka

Godine 2017., istraživački tim krenuo je u Amundsenovo more s ciljem prikupljanja uzoraka iz područja gdje ledeni pokrivač prelazi u more. Bušenjem su prikupili više uzoraka s nekoliko lokacija, uključujući srednje i unutarnje dijelove morskog dna. U ovoj novoj studiji, znanstvenici su proveli detaljnu analizu nekoliko odabranih uzoraka, otkrivajući zanimljive podatke. Analiza uzoraka datiranih iz srednjeg do kasnog eocena otkrila je da je sediment nošen s planina do mora velikom rijekom, možda veličine današnjeg Rio Grandea u SAD-u. Ovo otkriće upućuje na to da je regija bila iznad razine mora, što dodatno potkrepljuje teoriju o postojanju riječne delte ili estuarija.

Dokazi o blažoj klimi i bogatom ekosustavu

Znanstvenici su također pronašli dokaze o organskim spojevima koji ukazuju na postojanje slatkovodnih bakterija, kao i širokog spektra biljaka i životinja u tom području. Izotopna analiza i druge tehnike otkrile su da su ljetne temperature mogle dosezati čak 19°C, što je znatno blaža klima u usporedbi s današnjim uvjetima. Ovo istraživanje pruža važne uvide u geološku prošlost Zapadne Antarktike, ukazujući na postojanje bogatog ekosustava i blaže klime tijekom eocena. Nova saznanja ne samo da proširuju naše razumijevanje o povijesti ovog kontinenta, već i pomažu znanstvenicima u predviđanju budućih klimatskih promjena.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Teme

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.