kozmos.hr
Astronomija

U potrazi za životom? Usporedite planet s njegovim susjedima

Ilustracija stjenovitog egzoplaneta TRAPPIST-1b. Zasluge: Credits: NASA, ESA, CSA, J. Olmsted (STScI).
objavljeno

Tisuće poznatih egzoplaneta kriju se u prostranstvima svemira, a deseci tisuća ih tek čeka otkriće u nadolazećim desetljećima. Možda je samo pitanje vremena kada ćemo naići na egzoplanet koji podržava život. Glavna zagonetka leži u dokazivanju te mogućnosti. Dosad su se znanstvene studije koncentrirale na analizu atmosferskog sastava egzoplaneta u potrazi za biopotpisima – molekularnim markerima života.

Ovaj postupak se pokazuje kao izazovan jer brojne molekule koje su proizvod života na Zemlji mogu biti rezultat i geoloških procesa. Prema nedavnoj studiji, efikasniji metod bio bi uspoređivanje atmosferskog sastava potencijalno naseljivih planeta s atmosferom drugih planeta unutar istog zvjezdanog sustava.

Usporedba unutar zvjezdanog sustava

Planeti nastaju iz protoplanetarnog diska koji okružuje mlade zvijezde, te stoga obično imaju slične početne sastave. Unatoč migraciji određenih molekula poput vodenog leda, što može uzrokovati razlike u sastavu između unutarnjih i vanjskih planeta, njihovi su sastavi u osnovi usporedivi. U novom istraživanju, znanstveni tim analizirao je prisutnost atmosferskog ugljika na različitim planetima.

Ugljik, osnovni element za život na Zemlji koji se lako otapa u vodi i veže u stijenama, mogao bi otkriti prisutnost života. Ako egzoplanet leži unutar naseljive zone svoje zvijezde i ima znatno manje atmosferskog ugljika u odnosu na ostale planete u sustavu, to bi mogao biti indikator postojanja vode i organskog života.

Primjer našeg solarnog sustava

Za primjer možemo uzeti naš Sunčev sustav. Zemlja, Venera i Mars nalaze se u naseljivoj zoni Sunca, ali atmosfere Venere i Marsa većinom se sastoje od ugljičnog dioksida. Zemljina atmosfera, s druge strane, sadrži većinom dušik i kisik, s tek malim udjelom ugljičnog dioksida, što je znatno različito od susjeda i to zapravo sugerira da je Zemlja naseljena.

Kao test, tim je istraživao solarni sustav nazvan Trappist-1, crveni patuljak s ​​sedam planeta veličine slične Zemlji. Tri od tih planeta su unutar potencijalno naseljive zone, čineći ih idealnim kandidatima za analizu. Prema sposobnostima svemirskog teleskopa James Webb (JWST), moguće je detektirati razine ugljičnog dioksida u atmosferi planeta Trappist-1. Istraživači predviđaju da bi desetak jasnih tranzita jednog od planeta Trappist bio dovoljan za utvrđivanje smanjene razine CO2.

Potencijalne pogreške u zaključcima

No, autori studije upozoravaju na mogućnost lažnih pozitivnih rezultata. Iako bi velika tijela vode i prisutnost života smanjili količinu atmosferskog ugljika, postoji i niz drugih faktora koji mogu dovesti do sličnih rezultata, kao što su vrste stijena koje apsorbiraju ugljik ili pak plimno zaključavanje planeta koje bi moglo dovesti do smrzavanja CO2 na njihovim tamnim stranama. Postojanje života koji ne utječe na razinu atmosferskog ugljika također ne može biti isključeno.

Iako ova metoda ne pruža konačne dokaze, ona izdvaja planete koje zavređuju detaljniju analizu. Slično prvim opažanjima egzoplaneta koji su kasnije potvrđeni, JWST bi mogao identificirati svjetove koji su potencijalni domovi života, što bi mogao biti prvi korak ka potvrdi postojanja izvanzemaljskog života, čineći ovu strategiju izuzetno intrigantnom za znanstvenu zajednicu.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube