U blizini mlade zvijezde otkriveni važni sastojci za život

U disku prašine i plina koji okružuje mladu zvijezdu HD 100453, udaljenu oko 330 svjetlosnih godina, astronomi su otkrili rijetke izotope metanola — molekule iz skupine alkohola koja igra ključnu ulogu u kemiji života. Otkriveni tragovi mogli bi pomoći znanstvenicima da razumiju kako su organski spojevi dospjeli na mlade planete, uključujući i našu Zemlju. Otkriće su objavili istraživači s Centra za astrofiziku Harvard & Smithsonian, a podatke su prikupili pomoću ALMA-e, jednog od najmoćnijih radioteleskopskih sustava na svijetu, smještenog u pustinji Atacama u Čileu.

Mjesto gdje nastaju planeti

HD 100453 je mlada zvijezda, oko 1.6 puta masivnija od Sunca. Zbog svoje mase i temperature, njezin protoplanetarni disk, regija gdje se formiraju planeti i kometi, topliji je nego kod manjih zvijezda. To znači da se molekule poput metanola ne zadržavaju smrznute u ledu, već prelaze u plinovito stanje, što ih čini vidljivima instrumentima poput ALMA-e. Do sada je metanol već detektiran u nekoliko diskova, ali ovo je prvi put da su znanstvenici uspjeli zabilježiti i njegove rijetke izotope, varijante molekule koje su znatno rjeđe i do sto puta slabijeg intenziteta.

Omjer metanola i drugih organskih molekula u disku oko HD 100453 vrlo je sličan onome koji nalazimo u kometima unutar Sunčevog sustava. To dodatno učvršćuje teoriju da su kometi možda igrali ključnu ulogu u prenošenju organske tvari na ranu Zemlju. Prema autorima studije, ovaj rezultat podupire ideju da su ledena tijela koja su sudjelovala u stvaranju planeta bogata kompleksnim organskim spojevima, uključujući i one koji su nužni za razvoj života, poput jednostavnih šećera i aminokiselina.

“Kemijski koktel” iz kojeg nastaje život

Analizom položaja i intenziteta metanola istraživači su zaključili da njegova koncentracija dolazi s unutarnjeg ruba prstena prašine, oko 2.4 milijarde kilometara od same zvijezde, što je otprilike 16 puta udaljenije nego što je Zemlja od Sunca. Taj pojas djeluje kao rezervoar tvari iz kojeg se formiraju kometi i planeti. “Ovo je važan korak u razumijevanju kemijskog okruženja u kojem nastaju novi svjetovi,” izjavila je voditeljica istraživanja Alice Booth. “Ako u tom okruženju već postoje organski spojevi, onda znamo da planetarni sustavi ne kreću od nule.”

Znanstvenici već dugo promatraju protoplanetarne diskove kao prirodne laboratorije u kojima mogu pratiti nastanak kompleksnih molekula. Otkriće metanola i njegovih izotopa sugerira da su uvjeti za stvaranje gradivnih blokova života prisutni mnogo češće nego što se ranije mislilo. “Ne radi se samo o jednoj molekuli,” dodala je suautorica Lisa Wölfer s MIT-a. “Riječ je o cijelom kemijskom koktelu koji bi mogao voditi prema nastanku života.” Ako su ovakve molekule uobičajene u diskovima oko drugih zvijezda, tada mogućnost života u svemiru prestaje biti iznimka, i postaje očekivanje.