1. Antarktika – ledeni kontinent s najviše slatke vode na svijetu
Oko 70% slatke vode na svijetu nalazi se ispod leda Antarktike. Antarktika također sadrži oko 90% svjetskog sltakovodnog leda.
Ledeni pokrov na Antarktici najveći je na Zemlji, pružajući se na preko 14 milijuna km². Samo je 1% površine Antarktike trajno bez leda, dok druga manja područja nisu prekrivena ledom jedino ljeti. Kada bi se sav antarktički led otopio, svjetska razina mora narasla bi za oko 60 metara.
Led je u prosjeku 1,6 kilometara debeo, ali na nekim mjestima doseže dubine od čak 4,5 kilometara tj. oko polovice visine Mount Eversta.
2. Antarktika je pustinja
Iako često vlada miskoncepcija da su pustinje isključivo površine prekrivene pješčanim dunjama koje prže visoke temperature, pustinja je zapravo svako područje koje ima izrazito nisku razinu padalina. Na godišnjoj razini, Antarktika u posljednja tri desetljeća primi tek nešto više od 10 milimetara kiše. Iz tog je razloga riječ o polarnoj pustinji. Pored toga radi se o najsušnijem, najhladnijem i najvjetrovitijem kontinentu na Zemlji. Vjetrovi na Antarktici dosežu čak 321 km/h.
3. Antarktika nije uvijek bila beživotan kontinent prekriven ledom
Temperature na Antarktici uglavnom se nalaze ispod nule. Najniža temperatura ikad zabilježena na Antarktici jest -89,2°C. Unatoč tome, Antarktika se danas zagrijava najbrže od svih dijelova Zemlje. U posljednjih pet desetljeća, prosječne temperature na Antarktici porasle su za 3°C odnosno oko pet puta više od prosječnog rasta na Zemlji. Pritom treba imati na umu da su prije 40-50 milijnua godina, temperature na Antarktici iznosile ugodnih 17°C.
https://kozmos.hr/drevni-sumski-pozari-spalili-antarktiku-prije-75-milijuna-godina/
Iako se i dalje radi o ledenoj pustinji, znanstvenici su na Antarktici pronašli fosile koji upućuju na to da je kontinent neko vrijeme bio prekriven zelenim šumskim pokrovom te da su ga nastanjivali dinosauri. Na kontinentu se danas i mogu pronaći životinje poput pingvina, tuljana i vodenih medvjedića, a što se vegetacije tiče uglavnom prevladava tundra.
Na Antarktici se također nalazi oko 80 timova istraživača iz 30 različitih zemalja diljem svijeta. Ljudska populacija Antarktike procjenjuje se na oko 1000 stanovnika tijekom zime te oko 5000 tijekom ljetnih mjeseci. U siječnju 1979. Emile Marco Palma postao je prva osoba koja se rodila na Antarktici, a od tada se na kontinentu rodilo još 10 ljudi. Prije pandemije koronavirusa, oko 30 000 turista posjećivalo je Antarktiku svake godine.
4. Na Antarktici ne postoji „vrijeme“ u klasičnom smislu
Različite vremenske zone geografski se skupljaju kako prilaze Antarktici, a kada dođu do Južnog pola, nađu se u jednoj zajedničkoj točci. Pitanje „Koliko je sati?“ na Južnom polu neće polučiti konkluzivan odgovor. Na veliko razočarenje također bi naišli ako bismo se pokušali poslužiti Sunčanim satom. Naime, većina Antarktike ima pola godine dnevnog svjetla i pola godine noći.
Znanstvenici koji rade na Antarktici broje vrijeme prema vremenskoj zoni zemlje iz koje su došli, ali čak i to može uzrokovati probleme. Na Antarktici se nalaze postaje iz Čilea, Kine, Rusije, Velike Britanije i mnogih drugih zemalja. Situacija postaje prilično zbunjujuća kada su u pitanju stvari poput dijeljenja podataka i resursa jer dok jedna ekipa već pije „jutarnju“ kavu, druga se možda tek srema za spavanje.
https://kozmos.hr/ukazuju-li-antarkticki-signali-na-postojanje-paralelnog-svemira/
5. Na Južnom polu pojam orijentacije postaje „relativan“
Nađete li se na Južnom polu, mogla bi vas zaboljeti glava pri utvrđivanju gdje se nalaze strane svijeta. Naime, u kojem god smjeru pogledate, zapravo gledate u smjeru sjevera. Gdje su nestali istok i zapad pitate se? Odgovor leži isključivo u geografskom dogovoru o nultom meridijanu kao zamišljenoj crti koja prolazi kroz Greenwich u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sve što je zapadno od te linije smatra se zapadom, a isto tako sve što je istočno od nje, istokom. Ako bismo pogled usmjerili prema Greenwichu, sve s naše lijeve strane bio bi zapad, a sve s naše desne strane istok.
6. Antarktika ima vulkane
Antarktika ima nekoliko vulkana od kojih su čak dva aktivna. Mount Erebus, drugi najviši vulkan na Antarktici, najjužniji je aktivni vulkan na Zemlji. Ovaj ledeni vulkan također sadrži neobične ledene strukture koje se formiraju oko plinova koji izviru iz otvora u blizini vulkanskog kratera. Drugi aktivni vulkan nalazi se na otoku Deception, područje Južnih Šetlandskih otoka.
https://kozmos.hr/znanstvenici-potvrdili-postojanje-petog-oceana-10-stvari-koje-trebate-znati/
7. Ispod leda na Antarktici može se pronaći crveno jezero
Davne 1911. uočen je neobičan fenomen na istočnoj Antarktici. Naime, dio ledenjaka Taylor bio je obojen u tamnocrvenu boju koja je tekla iz dubine ledenjaka. Tek 2017. znanstvenici su otkrili uzrok čudne boje leda. Voda koja je tekla iz ledenjaka dolazila je iz subglacijalnog jezera s visokim sadržajem soli i oksidiranog željeza. Kako bi željezo došlo u dodir s kisikom, hrđalo je, dajući vodi crvenu nijansu te ime „Krvavi vodopad“.
https://kozmos.hr/strucnjaci-zbunjeni-nakon-sto-je-jezero-na-antarktiku-iznenada-nestalo/
8. Oko Antarktike je umalo izbio rat
Antarktika je prvi put otkrivena 1820. godine. Radilo se o kontinentu bez stalnog stanovništva pa su neke države vrlo brzo priložile svoje teritorijalne tvrdnje, što je izazvalo značajne napetosti koje su trajale dugi niz godina. Tenzije su rasla sve do prosinca 1959., kada je 12 zemalja u pitanju potpisalo mirovni sporazum „Ugovor o Antarktici“.
Ugovor je osigurao zajednički upravu te korištenje resursa kontinenta u svrhu znanosti. Kasnije je još 29 zemalja potpisalo Ugovor te sudjeluju u zajedničkim sastancima na kojima se dogovaraju daljnje aktivnosti na kontinentu. Postoje posebne smjernice za plovidbu, zabranu rudarenja i istraživanja minerala.
9. Fenomen dijamantne prašine
Na Antarktici nema mnogo oborina, ali mogu se javiti neki prilično neobični meteorološki fenomeni. Jedan od njih je dijamantna prašina koja sadrži sićušne kristale leda nataložene iz vlažnog zraka blizu površine Zemlje. Sunčeva svjetlost uzrokuje svjetlucanje ovih malih kristala dok lebde u zraku, a rezultat je blještavi efekt koji podsjeća na milijune malih letećih dijamanata.
https://kozmos.hr/meteorit-eksplodirao-nad-antarktikom-prije-430-000-godina/
10. Najdublji kanjon na Zemlji
Antarktika posjeduje brojne interesantne geografske značajke. Kanjon kojeg su na Antarktici znanstvenici otkrili 2009., dublji je od Grand Canyona. Nalazi se ispod antarktičkog leda, oko 100 kilometara dužine te 10 kilometara poprijeko. Na najdubljoj točki prodire oko 3,5 kilometara ispod razine mora što ga čini najdubljim kanjonom na Zemlji.
Na kontinentu se također nalazi jedan od najvećih planinskih lanaca na Zemlji. Transantarktički planinski lanac dugačak je preko 3.500 kilometara, a neki njegovi vrhovi dosežu blizu 4.500 metara. Gamburtsev planinski lanac također je jedan od najdužih na Zemlji, s preko 1.200 kilometara, no dobrim dijelom zakopan ispod antarktičkog leda.
Najviši vrh Antarktike, Vinson Massif, iznosi vrtoglavih 4.987 metara.
Ledena ploča Ross koja pluta u morima blizu glavne mase kontinenta, proteže se na preko 510.000 kvadratnih kilometara što znači da je otprilike 10 puta veća od Hrvatske.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
