Što je zlatna krv i što je čini rijetkom?

Kao što znamo, krv je tekućina života. Ona je jako kompleksna po građi i različita s obzirom na svaku pojedinu osobu. Zbog toga postoje krvne grupe. Međutim, jedna krvna grupa ističe se svojom posebnošću, zbog čega se obično zove zlatna krv.

 

Povijest istraživanja krvi

Krv je bila predmet istraživanja još od antičkih vremena. Zapravo, tada se shvaćalo da ima veliku ulogu u razumijevanju ljudske osobnosti. Pokret humorizma tvrdio je da ljudi imaju drugačiju osobnost s obzirom na tekućinu koja prevladava u njihovom tijelu. Sangvinici, ljudi za koje se smatralo da su bogati krvlju, smatrali su se impulzivnima, karizmatičnima i strastvenima. Ovakvi pogledi su opstali tijekom Srednjeg vijeka; zapravo, sve do 19. stoljeća! Metoda puštanja krvi nastala je jer se smatralo da prekomjerne količine krvi izazivaju visoku temperaturu.

Prvu uspješnu transfuziju krvi odradio je Richard Lower 1665. godine, no transfuzija nije bila među ljudima nego među psima. Iz toga je proizašla ideja za ksenotransfuzijom – transfuzijom životinjske krvi ljudskoj krvi. Međutim, svi takvi pokušaji rezultirali su smrću pacijenata. Tek je 1901. godine Karl Landsteiner saznao da postoje različite krvne grupe, a kasnije je krv klasificirao u grupe koje poznajemo danas.

Zbog čega postoje krvne grupe?

Krvne grupe su rezultat specifičnosti krvi. Svaki čovjek ima do neke mjere posebnu krv. Kao što nam je već poznato, krv se sastoji od eritrocita (crvenih krvnih stanica), leukocita (bijelih krvnih stanica), trombocita (krvnih pločica) i krvne plazme. Prilikom identificiranja krvne grupe, potrebno je promatrati eritrocite.

Eritrociti na svojoj površini imaju antigene (proteine) koji se razlikuju od čovjeka do čovjeka. U ovom slučaju, bitno je znati da postoje A i B antigeni koji određuju krvnu grupu. Grupa A ima antigen A, grupa B antigen B, grupa AB oba antigena, a grupa 0 nijedan. Tijekom svake transfuzije krvi, ova informacija je izrazito bitna. Ljudski imunološki sustav samo prima krv koja pripada istoj krvnoj grupi. U protivnom, tj. u slučaju da krv druge krvne grupe uđe u krvotok, nastaje agresivna imunološka reakcija kojom će je organizam nastojati eliminirati.

Eritrociti imaju još jedan protein koji nam je ključan: RhD protein, odnosno protein kojim se određuju pozitivne i negativne krvne grupe. Ako je krvna grupa pozitivna (npr. A+), RhD protein može se pronaći površini eritrocita. U suprotnom, krvna grupa smatra se negativnom.

Kojoj grupi pripada zlatna krv?

Kako bismo razumijeli zašto postoji krv koja se naziva zlatnom, potrebno je razumijeti činjenicu da je navedena klasifikacija krvi uvelike pojednostavljena. Postoji milijun kombinacija i varijanti krvnih grupa. U kompleksnijoj verziji priče, RhD protein čini zapravo tek jedan od 61 mogućih proteina koji pripadaju Rh sustavu. Ako eritrociti u krvi nemaju niti jedan od 61 Rh proteina na svojoj površini, grupa se smatra da je Rh-nula. Zbog svoje iznimne rijetkosti i vrijednosti, Rh-nula grupa poznatija je nazivom zlatna krv.

Vrijednost zlatne krvi vidi se u činjenici da se ona može donirati bilo kojoj osobi kojoj je potrebna transfuzija. Međutim, život sa zlatnom krvlju isto donosi svoje opasnosti. Pošto je ova grupa tako rijetka, ako bi osoba trebala transfuziju, bilo bi iznimno teško pronaći davatelja. Zbog toga se takvim osobama preporučuje doniranje krvi kako bi osigurali sami sebe u slučaju da dođe do takvih situacija. Iako znanost napreduje i traži načine kako bi prebrodila ove prepreke, ljudi zlatne krvi mogu se smatrati posebnima koliko i ugroženima.