kozmos.hr
Svemir

Skriva li Pluton golemi ocean ispod svoje površine?

Pluton možda posjeduje ocean ispod svoje površine. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

Novo istraživanje sugerira da bi tekuća voda mogla biti uobičajena u najudaljenijim regijama Sunčevog sustava te da bi patuljasti planet Pluton mogao imati ocean ispod svoje površine.

Zanimljive geološke značajke Plutona

2015. NASA-ina svemirska letjelica New Horizons proletjela je pokraj Plutona, krećući se prema Oortovom oblaku. Dok je prolazila pored Plutona, njena kamera snimila je niz zapanjujućih slika srcolike geografije patuljastog planeta. Na svom putu prema najudaljenijim dijelovima Sunčevog sustava, letjelica je uspjela zaviriti i na Plutonovu “tamnu stranu”.

Slike Plutonove tamne strane otkrile su upečatljive geološke značajke, pomogavši znanstvenicima da bolje razumiju planet i njegovu unutrašnjosti. Jedna od slika koje je snimio New Horizons prikazivala je crne valove stijena koji se slučajno nalaze na sasvim suprotnoj strani Sputnik Planitije – bazena koji tvori lijevi režanj Plutonova srca. Ovi valovi ponudili su nove dokaze da patuljasti planet možda ima ocean debeo 150 kilometara smješten između njegove kore i jezgre.


Nalazi, koji su nastali kao rezultat analize podataka koje je poslala svemirska letjelica New Horizons nakon preleta Plutona 2015., predstavljeni su na Lunarnoj i planetarnoj znanstvenoj konferenciji, virtualnoj konferenciji koja se održala online zbog pandemiju koronavirusa. Asteroidni udar koji je isklesao bazen Sputnik Planitia vjerojatno je poslao udarne valove oko Plutona koji su razbili krajolik s druge strane, na što ukazuju rezultati koji tek trebaju biti recenzirani i objavljeni u listopadu.

Znakovi sličnog događaja na Merkuru također se mogu vidjeti na 1528 kilometara dugom udarnom krateru koji se nalazi točno na suprotnoj strani planeta od regija s kaotičnom geografijom, izvještava Scientific American. “Ako je udar bio dovoljno velik, sam planet može djelovati kao leća i fokusirati energiju vala na točno suprotnu stranu planetu od udarca”, izjavila je za Science News Adeene Denton, planetarna znanstvenica sa Sveučilišta Purdue.

Ocean na Plutonu?

Dakle, kako znamo da se unutar omiljenog (bivšeg) planeta našeg Sunčevog sustava možda skriva ocean? Kada kozmičko tijelo – recimo široko 450 kilometara – udari u patuljasti planet poput Plutona, ono proizvodi gigantski udarni val kojeg prate manji stresni valovi. Ovi valovi putuju površinom planeta, a ponekad prođu i kroz njegovo središte. Međutim, valovi putuju različitim brzinama kroz različite materijale – brže putuju kroz gustu jezgru patuljastog planeta te sporije kroz ledenu koru i tekući ocean planeta.

Drugim riječima, Plutonova struktura utjecala je na to kako udarni valovi uzrokovani udarom putuju kroz sam patuljasti planet. I upravo u kontekstu toga stručnjaci traže dokaze o postojanju oceana. Analizirajući pukotine u površinskom ledu, znanstvenici mogu dobiti ključne podatke o debljini predloženog oceana i kemijskom sastavu jezgre. Kako bi razumjeli više, Danton i njezini kolege proveli su niz računalnih simulacija sudara u potrazi za spomenutim tragovima. Model koji je još uvijek u ranoj fazi razvoja nudi dodatne, sve čvršće dokaze koji sugeriraju da bi unutar Plutona moglo biti vode.


Druge studije ukazuju na sličnu mogućnost

U drugoj studiji, objavljenoj prije otprilike četiri godine, znanstvenici su analizirali Plutonove površinske pukotine, sugerirajući da bi objašnjenje za njih mogao biti ocean ispod površine. Također, istraživački rad objavljen 2019. sugerira da je udar u Sputnik Planitiju mogao probiti plašt patuljastog planeta i uzrokovati ponovno izranjanje oceana. Međutim, nakon što je ocean izašao na površinu, došlo je do zaleđivanja, a Pluton se našao u orijentaciji koju i danas posjeduje.

“Da bi se objasnile linije koje se vide na patuljastom planetu, ne samo da bi Pluton trebao imati veliki ocean, debljine 150 kilometara ili više, nego jezgra mora sadržavati minerale poput serpentina koji nastaju interakcijom između stijena i vode”, otkrio je Danton za Science news.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.