kozmos.hr
Jeste li znali?

10 zanimljivih stvari za znati o Plutonu

Pluton
objavljeno

Pluton drži pomalo specifično mjesto u Sunčevom sustavu. S jedne strane, sada ga sa sigurnošću više ne klasificiramo kao jednog od glavnih planeta Sunčevog sustava, već kao patuljasti planet. S druge strane, to nije uvijek bilo tako i desetljećima su se vodile rasprave o njegovoj pravoj naravi. Zašto su se te rasprave događale i koje se još interesantne stvari kriju u priči o Plutonu? Pročitajte u nastavku.

Od Planeta X do Plutona

Postojanje nepoznatog devetog planeta u Sunčevom sustavu prvi je predložio Percival Lowell još 1906. godine. Naime, već krajem 19. stoljeća astronomska zajednica počela je sumnjati na postojanje nepoznatog planeta u vanjskom Sunčevom sustavu koji zajedno s Neptunom utječe na orbitu Urana. Lowell, inače osnivač Opservatorija Lowell u Arizoni, nazvao je taj planet „Planet X“ i aktivno ga je tražio do svoje smrti 1916. Nakon pravnih bitki oko Lowellove ostavštine, potraga se pri opservatoriju nastavila tek 1929. godine, i taj zadatak dan je mladom, 23-godišnjem američkom astronomu Clydeu Tombaughu. Nakon samo godinu dana, u veljači 1930., Tombaugh ga je konačno uočio i odmah mu je dan status devetog planeta sustava.

Clyde Tombaugh
Clyde Tombaugh na obiteljskoj farmi sa svojim kućnim teleskopom. 1929. Izvor: O’Hara, Elva R.

Od planeta do patuljastog planeta

No on to danas više nije. Jednom kada su u blizini Plutona, odnosno u Kuiperovom pojasu i u raspršenom disku, 1990-ih otkrivena nova tijela koja su sličnih dimenzija kao što je Pluton, recimo patuljasti planet Erida, astronomi su počeli preispitivati Plutonov status. “Koja je zapravo definicija jednog planeta?” bilo je glavno pitanje. 2006. Međunarodna astronomska unija konačno je formalno definirala termin planet i zaključila da Pluton u tu definiciju ne spada—on je ipak ono što po novoj klasifikaciji zovemo patuljastim planetom.

Zašto Pluton više nije planet?

Koja je to, dakle, definicija planeta, i zašto Pluton ne spada u nju? Odluka MAU iz 2006. definira planet kao nebesko tijelo koje posjeduje sljedeće karakteristike:

  • mora se kretati u orbiti oko Sunca
  • mora biti dovoljno velike mase da bi došlo do tzv. hidrostatske ravnoteže i da bi ona oblikovala to tijelo u kuglasti oblik
  • nije prirodni satelit
  • tijelo je ‘očistilo’ svoju orbitu od svemirske prašine i malih objekata

 

Upravo na zadnjoj točki Pluton je, kao i svi drugi patuljasti planeti, „pao“.

Jedan od pet

Ako Pluton nije više u društvu planeta nego patuljastih planeta, koji su to još objekti koji uz njega spadaju u tu skupinu? Osim Plutona, to su za sada četiri druga tijela: Cerera, Erida, Haumea i Makemake. Svi osim Cerere, koji se nalazi u asteroidnom pojasu između orbita Marsa i Jupitera, nalaze se u transneptunskom prostoru. Osim njih pet, čiji su statusi više-manje zacementirani, raspravlja se i o potencijalnom uključivanju drugih tijela u skupinu, tijela kao što su Gonggong, Quaoar, Orcus i Sedna.

plutonova površina
Najnovije fotografije površine Plutona s letjelice New Horizons. Izvor: NASA, JPL.

Transneptunski objekt

Pluton je zbog svoje pozicije ujedno i jedan od transneptunskih objekata (tijela)—objekata koji se nalaze izvan orbite planeta Neptuna, koji je udaljen od Sunca u prosjeku oko 30 AJ, odnosno 4,5 milijardi kilometara. Točnije, transneptunski objekti nalaze se u jednoj od tri regije: Kuiperovu pojasu, raspršenom disku ili u Oortovom oblaku. Pluton je bio prvi otkriveni transneptunski objekt, a tek je 1992. godine otkriven drugi: asteroid 15760 Albion. Nakon otkrića Albiona počela je podrobnija i sustavnija potraga za novim transneptunskim objektima, pa tako danas brojimo malo manje od 800 klasificiranih objekata i više od 3000 neklasificiranih.

Posebnosti orbite

Jedna od stvari koja obilježava patuljaste planete su njihove orbite, tj. njihova (a) ekscentričnost i (b) otklonjenost. Kada kažemo ekscentričnost, mislimo na izduženost orbite u elipsu, odnosno razliku između njegove male i velike poluosi. Nadalje, ta orbita nije poravnata tako da joj Sunce bude u centru, pa je razlika između njene najbliže točke Suncu (perihela) i najudaljenije točke (afela) velika. U isto vrijeme, orbita Plutona, kao i orbite drugih patuljastih planeta, jako je otklonjena tj. nagnuta u odnosu na ekliptiku—zamišljenu ravnicu po kojoj se kreću planeti Sunčevog sustaa—u ovom slučaju čak za 17°. Plutonu je zbog toliko velike orbite potrebno 248 godina da napravi krug oko Sunca.

Plutonova orbita
Plutonova orbita u odnosu planete Sunčevog sustava. Izvor: NASA.

Nekad je bliže od Neptuna

Zbog svoje ekscentričnosti (afel mu je na 7,38 milijardi km, a perihel na 4,44 milijardi km) Plutonovo kretanje oko Sunca ima još jednu zanimljivu specifičnost: on se ponekad nalazi bliže Suncu od Neptuna. Naime, Neptunova orbita relativno je pravilna kružnica, i nju Pluton ponekad jednostavno zna presjeći i tako privremeno izići iz transneptunskog prostora. Zadnji period u kojem je bio bliže Suncu od Neptuna bio je od 7. veljače 1979. do 11. veljače 1999.

Dimenzije i masa

Pluton je sferna oblika i promjera je 2320 km, a masa mu je 459 puta manja od mase Zemlje, te oko 6 puta manja od mase Mjeseca. Površina tog patuljastog planeta iznosi oko 16 milijuna kvadratnih kilometara, što je, za usporedbu, otprilike jednako površini Rusije. Te brojke stavljaju Pluton na prvo mjesto kada su u pitanje veličine patuljastih planeta, ali drugo mjesto kada je u pitanju masa (prvi je Erida). Zbog takvih malih dimenzija, dalje, i gravitacijska sila na njegovoj površini vrlo je slaba—samo 0,063 g (u odnosu na 1 g na Zemlji i 0,17 g na Mjesecu). Kada bi hipotetski sletjeli na Pluton i odlučili prošetati, i najmanji krivi korak bio bi dovoljan da odletite u bezdan svemira.

Plutonovi mjeseci

Bez obzira na takve male dimenzije, oko Plutona se kreće čak pet prirodnih satelita, što je posebno fascinantno kada se sjetimo da Zemlja ima samo jednog. To su, redom, Haron, Nikta, Hidra, Kerber i Stiks. Posebno je tu zanimljiv Haron koji s Plutonom čini mali dvojni sustav. Točnije, ne okreće se Haron samo oko Plutona, već se oba tijela okreću oko jednog zajedničkog centra mase, i to na način da jedan drugom uvijek okreću istu stranu.

pluton i haron
Sustav Plutona i Harona. Primjertite centar mase u sredini oko kojeg se oba tijela okreću. Izvor: James O’Donoghue, NASA, USGS.

Zaleđeni metan i dušik

Među stvarima koje je NASA-ina misija New Horizons otkrila o Plutonu su i planine na njegovoj površini koje se mogu uzdignuti i do 3500 metara, što je, opet, s obzirom na njegove male dimenzije vrlo impresivno. No te planine nisu kamene, nego se radi o velikim zaleđenim količinama metana i dušika, a isti tip leda pokriva i ostatak njegove površine. Dalje, astronomi i geolozi koji proučavaju podatke s New Horizonsa (i koji će ih proučavati još desetljećima), sumnjaju na to da se taj led možda nalazi na unutarnjem sloju zaleđene vode. Ako odemo još dublje u unutrašnjost, teorija kaže, ta voda možda niti nije zaleđena.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Howell, Elizabeth. „Interesting Facts About Pluto“. Universe Today, 2015. https://www.universetoday.com/13872/interesting-facts-about-pluto/ (12.6.2022.).

„patuljasti planet“. Hrvatska enciklopedija, 2021. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69896 (10.3.2022.).

„Pluton“. Hrvatska enciklopedija, 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48829 (16.6.2022.).

Talbert, Tricia, ur. „Five Years after New Horizons’ Historic Flyby, Here Are 10 Cool Things We Learned About Pluto“. NASA, 2020. https://www.nasa.gov/feature/five-years-after-new-horizons-historic-flyby-here-are-10-cool-things-we-learned-about-plut-0 (12.6.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, avanturist, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.