Pluton drži pomalo specifično mjesto u Sunčevom sustavu. S jedne strane, sada ga sa sigurnošću više ne klasificiramo kao jednog od glavnih planeta Sunčevog sustava, već kao patuljasti planet. S druge strane, to nije uvijek bilo tako i desetljećima su se vodile rasprave o njegovoj pravoj naravi. Zašto su se te rasprave događale i koje se još interesantne stvari kriju u priči o Plutonu? Pročitajte u nastavku.
Od Planeta X do Plutona
Postojanje nepoznatog devetog planeta u Sunčevom sustavu prvi je predložio Percival Lowell još 1906. godine. Naime, već krajem 19. stoljeća astronomska zajednica počela je sumnjati na postojanje nepoznatog planeta u vanjskom Sunčevom sustavu koji zajedno s Neptunom utječe na orbitu Urana. Lowell, inače osnivač Opservatorija Lowell u Arizoni, nazvao je taj planet „Planet X“ i aktivno ga je tražio do svoje smrti 1916. Nakon pravnih bitki oko Lowellove ostavštine, potraga se pri opservatoriju nastavila tek 1929. godine, i taj zadatak dan je mladom, 23-godišnjem američkom astronomu Clydeu Tombaughu. Nakon samo godinu dana, u veljači 1930., Tombaugh ga je konačno uočio i odmah mu je dan status devetog planeta sustava.
Od planeta do patuljastog planeta
Otkrića drugih velikih tijela u vanjskom Sunčevu sustavu potaknula su preispitivanje Plutonova statusa. Međunarodna astronomska unija 2006. usvojila je definiciju prema kojoj Pluton pripada patuljastim planetima.
Zašto Pluton više nije planet?
Prema odluci Međunarodne astronomske unije iz 2006., planet u Sunčevu sustavu mora:
- kretati se u orbiti oko Sunca
- imati dovoljno veliku masu da ga vlastita gravitacija oblikuje u približno kuglast oblik
- biti gravitacijski dominantan u svojem orbitalnom susjedstvu, odnosno „očistiti” to susjedstvo
Pluton ne ispunjava posljednji uvjet. „Očistiti” ne znači ukloniti baš svaku česticu prašine. Patuljasti planet pritom ne smije biti prirodni satelit.
Jedan od pet
Ako Pluton nije više u društvu planeta nego patuljastih planeta, koji su to još objekti koji uz njega spadaju u tu skupinu? Osim Plutona, to su za sada četiri druga tijela: Cerera, Erida, Haumea i Makemake. Svi osim Cerere, koja se nalazi u asteroidnom pojasu između orbita Marsa i Jupitera, nalaze se u transneptunskom prostoru. Osim njih pet, čiji su statusi više-manje zacementirani, raspravlja se i o potencijalnom uključivanju drugih tijela u skupinu, tijela kao što su Gonggong, Quaoar, Orcus i Sedna.
Transneptunski objekt
Pluton je član Kuiperova pojasa, područja ledenih tijela iza Neptuna. Transneptunska tijela obilaze Sunce u udaljenim dijelovima sustava. Otkrića takvih tijela pokazala su da Pluton nije osamljen svijet na rubu planetarnog sustava.
Posebnosti orbite
Plutonova orbita izdužena je i nagnuta u odnosu na ekliptiku, ravninu Zemljine putanje oko Sunca. Za jedan obilazak Sunca treba mu oko 248 godina. Ekscentričnost opisuje izduženost elipse, a Sunce se nalazi u jednom njezinu žarištu, ne u središtu.
Nekad je bliže od Neptuna
Pluton je od 1979. do 1999. bio bliže Suncu nego Neptun. To ne znači da oba tijela prolaze istom točkom u isto vrijeme: njihove su putanje prostorno različite, a orbitalna rezonancija usklađuje njihovo gibanje. Dva Plutonova obilaska Sunca traju približno koliko i tri Neptunova. Taj odnos i njegova uloga u stabilnosti putanje opisani su u radu Malhotre i Ita iz 2022.
Dimenzije i masa
Prema NASA-inim podacima, Plutonov promjer iznosi oko 2 377 kilometara. Manji je od našeg Mjeseca i ima približno šestinu njegove mase, a površinska gravitacija iznosi približno šest posto Zemljine. Slabija gravitacija ipak ne znači da bi običan korak bio dovoljan da čovjek odleti u svemir.
Plutonovi mjeseci
Bez obzira na takve male dimenzije, oko Plutona se kreće čak pet prirodnih satelita, što je posebno fascinantno kada se sjetimo da Zemlja ima samo jednog. To su, redom, Haron, Nikta, Hidra, Kerber i Stiks. Posebno je tu zanimljiv Haron koji s Plutonom čini mali dvojni sustav. Točnije, ne okreće se Haron samo oko Plutona, već se oba tijela okreću oko jednog zajedničkog centra mase, i to na način da jedan drugom uvijek okreću istu stranu.
Zaleđeni metan i dušik
Planine na Plutonu građene su pretežno od vodenog leda, koji je na tako niskim temperaturama vrlo čvrst. Treba ih razlikovati od ravnica i ledenjaka bogatih dušikovim ledom te površinskih naslaga metana i drugih hlapljivih spojeva.
Podaci New Horizonsa upućuju i na mogućnost oceana ispod ledene kore. To je zaključak izveden iz geoloških tragova i modela, a ne izravno snimljen ili uzorkovan ocean.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Howell, Elizabeth. „Interesting Facts About Pluto“. Universe Today, 2015. https://www.universetoday.com/13872/interesting-facts-about-pluto/ (12.6.2022.).
„patuljasti planet“. Hrvatska enciklopedija, 2021. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69896 (10.3.2022.).
„Pluton“. Hrvatska enciklopedija, 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48829 (16.6.2022.).
Talbert, Tricia, ur. „Five Years after New Horizons’ Historic Flyby, Here Are 10 Cool Things We Learned About Pluto“. NASA, 2020. https://www.nasa.gov/feature/five-years-after-new-horizons-historic-flyby-here-are-10-cool-things-we-learned-about-plut-0 (12.6.2022.).
