Američki startup Reflect Orbital predstavio je plan koji bi mogao promijeniti način na koji Zemlja koristi Sunčevu energiju, no mnogi astronomi i stručnjaci za okoliš upozoravaju da bi cijena mogla biti previsoka.
Tvrtka iz Kalifornije namjerava u orbitu postaviti golemi niz satelita opremljenih ogledalima koji bi “na zahtjev” usmjeravali sunčevu svjetlost prema Zemlji. Ideja je produljiti rad solarnih elektrana i nakon zalaska Sunca.
Iako bi projekt mogao otvoriti nove mogućnosti za obnovljive izvore energije, kritičari upozoravaju da bi mogao trajno izmijeniti izgled noćnog neba stvaranjem svjetlosnog onečišćenja. A njega imamo već i previše.
Prema pisanju Bloomberga, svjetlost tih satelita mogla bi biti toliko jaka da zaslijepi osjetljive astronomske kamere i ozbiljno omete promatranja sa Zemlje.
Ogledala u svemiru
Reflect Orbital planira koristiti tanka, ali izdržljiva ogledala izrađena od materijala Mylar, koja bi hvatala sunčevu svjetlost i preusmjeravala je prema odabranim točkama na tlu.
Ako tehnologija uspije, solarne elektrane mogle bi proizvoditi energiju i nakon što Sunce zađe.
Tvrtka je već podnijela zahtjev za lansiranje svog prvog testnog satelita Earendil-1 promjera 18 metara, planiranog za 2026. godinu. Licencu za lansiranje zatražila je od američke Savezne komisije za komunikacije (FCC).
Prema trenutnim planovima, eksperimentalni satelit trebao bi biti prvi u nizu od oko 4 000 letjelica koje bi do 2030. godine činile cijelu konstelaciju.
Sateliti bi se trebali kretati na visini od oko 625 kilometara iznad Zemlje.
Kako navodi The Conversation, konačni broj mogao bi narasti i do 250 000 satelita, od kojih bi svaki imao ogledalo promjera 54 metra.
Reflektirana svjetlost bila bi oko 15 000 puta slabija od dnevnog Sunca, ali i dalje sjajnija od punog Mjeseca.
Prijetnja noćnom nebu
Astronome posebno zabrinjavaju posljedice ovakvog projekta.
Dok postojeći sateliti nenamjerno stvaraju svjetlosno onečišćenje reflektirajući Sunce, sateliti Reflect Orbitala upravo su za to i dizajnirani.
“Čak i ako samo testni satelit radi prema planu, ponekad će biti znatno sjajniji od punog Mjeseca”, upozorio je jedan stručnjak. “Konstelacija takvih ogledala bila bi katastrofalna za astronomiju i opasna za astronome.”
Zabrinutosti su višestruke.
Teleskopi na Zemlji, uključujući opservatorij Vera C. Rubin, mogli bi bilježiti sjaj tih ogledala usporediv sa svjetlinom Sunčeve površine, što nosi rizik trajnog oštećenja vida.
Osim toga, njihova bi svjetlina zasjenila slabe nebeske objekte i ozbiljno ograničila astronomska opažanja.
Neprekidna rasvjeta mogla bi poremetiti i prirodne cikluse noćnih životinja, čime bi se narušila ravnoteža čitavih ekosustava.
Kritičari upozoravaju i da, iako Reflect Orbital planira osvjetljavati ciljane točke, kretanje satelita neizbježno će uzrokovati prelazak svjetlosnih zraka preko velikih područja Zemlje. Takvi bi bljeskovi mogli biti sjajniji i od Mjeseca.
Upitna izvedivost
Osim problema svjetlosnog onečišćenja, i sama fizika reflektiranja Sunčeve svjetlosti iz orbite pokazuje ozbiljne tehničke prepreke.
Sateliti u niskoj orbiti prelijeću iznad jedne točke na Zemlji u prosjeku za tri i pol minute, što znači da bi za sat vremena neprekidne rasvjete bilo potrebno tisuće satelita.
Čak i procjena tvrtke od 250 000 satelita omogućila bi isporuku tek oko 20 posto svjetline dnevnog Sunca, i to samo nad ograničenim brojem područja istodobno.
Tvrtka tvrdi da će svjetlost usmjeravati “kratko, predvidivo i ciljano” te da će dijeliti podatke o položaju satelita kako bi se izbjegli poremećaji u astronomskim promatranjima.
Anketa Američkog astronomskog društva provedena u kolovozu pokazala je da većina astronoma smatra kako bi predložena konstelacija negativno utjecala na njihov rad.
Broj satelita u Zemljinoj orbiti ionako brzo raste, ponajprije zbog velikih komercijalnih sustava koje razvijaju privatne tvrtke poput SpaceX-a (Starlink), Amazona (Project Kuiper) i Eutelsat OneWeba.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
