kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Prvi američki lunarni lander nakon više od 50 godina krenuo prema Mjesecu
Svemir

Prvi američki lunarni lander nakon više od 50 godina krenuo prema Mjesecu

objavljeno

Prvi američki lunarni lander u više od pedeset godina lansiran je u ponedjeljak, označavajući novi korak za privatne kompanije u dostavi tereta za NASA-u i druge klijente. Astrobotic Technologyjev lander poslan je u svemir pomoću United Launch Alliance-ove Vulcan rakete, koja je izbila na noćno nebo Floride. Raketa Vulcan je usmjerila svemirsku letjelicu na složenu putanju prema Mjesecu, s očekivanim pokušajem slijetanja 23. veljače.

“Tako smo uzbuđeni. Na putu smo prema Mjesecu!” izjavio je John Thornton, izvršni direktor Astrobotica. Tvrtka iz Pittsburgha teži postati prvim privatnim poduzećem koje će uspješno sletjeti na Mjesec, dosegnuvši cilj koji je do sada ostvarilo samo četiri države. No, konkurencija iz Houstona također ima spreman lander koji bi mogao doći do lunarnog tla brže, koristeći direktniji put.

“Prvi smo lansirali. Tko će prvi sletjeti još je za odrediti,” istaknuo je Thornton. NASA je objema tvrtkama dodijelila milijune da razviju i upravljaju svojim lunarnim landerima. Agencija želi da privatni landeri istraže teren prije dolaska astronauta, pri tome dostavljajući tehnologiju i znanstvene eksperimente NASA-e, kao i razne druge predmete za različite klijente. Astrobotic je za lander Peregrine sklopio ugovor vrijedan 108 milijuna dolara.


SAD su posljednju misiju slijetanja na Mjesec pokrenule u prosincu 1972., kada su Apollo 17 astronauti Gene Cernan i Harrison Schmitt postali 11. i 12. čovjek koji su hodali po Mjesecu, označavajući kraj ere koja i dalje predstavlja vrhunac postignuća NASA-e. Novi program svemirske agencije, Artemis — nazvan po Apolonovoj blizanki u grčkoj mitologiji — ima za cilj vratiti astronaute na lunarnu površinu u nadolazećim godinama. Prvo će biti lunarni obilazak s četiri astronauta, moguće prije kraja ove godine.

Ponedjeljkovo lansiranje obilježilo je dugo očekivani inicijalni test let rakete Vulcan sa Cape Canaveral Space Force Station. S visinom od 61 metra, raketa Vulcan predstavlja evoluiranu verziju ULA-ove uspješne rakete Atlas V, koja je u postupnom povlačenju zajedno s Delta IV serijom. Blue Origin, kompanija Jeffa Bezosa, doprinijela je projektu isporučivši dva glavna motora za ovaj napredni model rakete.

ULA je proglasila uspjeh nakon što se lander oslobodio gornje faze rakete, gotovo sat vremena nakon lansiranja. Sovjetski Savez i SAD nanizali su uspješna slijetanja na Mjesec tijekom 1960-ih i 70-ih, da bi nakon toga slijetanja bila stavljen na pauzu. Kina se pridružila elitnom klubu 2013., a Indija 2023. godine. Prošle godine vidjeli smo kako landeri iz Rusije i japanske privatne tvrtke neslavno završavaju na Mjesecu. Izraelska neprofitna organizacija doživjela je sličnu sudbinu 2019. godine.

Za sljedeći mjesec zakazano je lansiranje landera Intuitive Machines, koje će podržati SpaceX. Njihov lander Nova-C, s direktnijim putem od tjedan dana, mogao bi rezultirati gotovo istovremenim pokušajima slijetanja oba svemirska broda.

Sat vremena dugi spust na lunarnu površinu predstavlja izazov koji će biti “uzbudljiv, napet i zastrašujuć istovremeno,” objasnio je Thornton. Pored eksperimenata za NASA-u, Astrobotic je razvio i vlastiti teretni biznis, pakujući 1,9 metra visok lander Peregrine sa svime, od komadića stijene s Mount Everesta, preko minijaturnih rovera iz Meksika koji će završiti na lunarnoj površinu i istraživati, do pepela i DNK pokojnih ljubitelja svemira, uključujući Genea Roddenberryja, tvorca “Star Treka”, i pisca znanstvene fantastike Arthura C. Clarkea.

Navajo Nation je nedavno tražila odgodu lansiranja zbog ljudskih ostataka, tvrdeći da bi to predstavljalo “duboko skrnavljenje” nebeskog tijela koje domorodački Amerikanci štuju. Thornton je naveo da su prosinačke pritužbe stigle prekasno, ali obećao je pokušati pronaći “dobro rješenje” s Navajoima za buduće misije.


Celestis, jedna od kompanija koja je rezervirala prostor na landeru, istaknula je stav da Mjesec nije vlasništvo nijedne kulture ili religije i kao takav ne bi trebao biti predmetom veto prava u misijama. Cijene za teret Peregrinea varirale su od nekoliko stotina dolara do 1,2 milijuna dolara po kilogramu (2,2 funte), što Astroboticu nije dovoljno za pokrivanje troškova. Međutim, Thornton naglašava da financijski dobitak nije bio primarni cilj ovog prvog leta.

“Na ovom letu počiva puno ljudskih snova i nada,” zaključio je Thornton.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.