Zahvaljujući novim podatcima koje je pružila ESA-ina misija Gaia, znanstvenici su uspjeli zaviriti u prošlost, ali i potencijalnu budućnost, našeg Sunca.
Naš svemirski ‘suputnik’ i izvor života
Zahvaljujući najnovijim podatcima ESA-ine misije Gaia za mapiranje zvijezda, astronomi po prvi puta mogu ‘zaviriti u budućnost’ našeg Sunca. Naime, preciznim identificiranjem zvijezda slične mase i sastava, mogu vidjeti kako će se naše Sunce razvijati u budućnosti.
Gaijino treće veliko izdanje podataka (DR3) objavljeno je 13. lipnja 2022. Jedan od glavnih podataka proizašlih iz ovog izdanja jest baza podataka intrinzičnih svojstava stotina milijuna zvijezda. Ovi parametri uključuju svojstva kao što su njihova temperatura, veličina i masa. Gaia izuzetno precizno očitava prividni sjaj zvijezde i njezinu boju.
Četiri misterija Mliječne staze koja će Gaia istražiti
‘Otključavanje’ tajni
Napori astronoma bili su usmjereni na klasificiranje izgleda ‘spektralnih linija’ – tj. tamnih linija koje se pojavljuju u duginim bojama koje nastaju kada se svjetlost zvijezde podijeli prizmom. Članovi tima osmislili su slijed spektralne klasifikacije pomoću koje su poredali zvijezde prema snazi ovih spektralnih linija. Naknadno je utvrđeno da je ovaj poredak izravno povezan s temperaturom zvijezda. Napravljena je i druga, zasebna, klasifikacija na temelju širine određenih spektralnih linija, a kasnije je otkriveno da ona povezana sa sjajem i starošću zvijezde.
Korelacija ova dva svojstva omogućuje da se svaka zvijezda u svemiru iscrta na jednom dijagramu. Poznat kao Hertzsprung-Russell (HR) dijagram, postao je jedan od temelja suvremene astrofizike. HR dijagram koji su 1911. neovisno osmislili Ejnar Hertzsprung i 1913. Henry Norris Russell prikazuje intrinzični sjaj zvijezde u odnosu na njezinu efektivnu površinsku temperaturu. Čineći to, otkriva kako se zvijezde razvijaju tijekom svojih dugih životnih ciklusa.
Promjene tijekom života
Dok se masa zvijezde relativno malo mijenja tijekom njenog životnog vijeka, temperatura i veličina zvijezde jako variraju kako stari. Te su promjene potaknute vrstom reakcija nuklearne fuzije koje se u to vrijeme odvijaju unutar zvijezde.
Sa starošću od oko 4,57 milijardi godina, naše je Sunce trenutno u svom ‘srednjem razdoblju’ života i prilično je stabilno. No to neće uvijek biti slučaj. Kako vodikovo gorivo u jezgri Sunca nestaje počinju promjene u procesu fuzije te očekujemo da će se nabubriti u crvenu divovsku zvijezdu, snižavajući temperaturu svoje površine u procesu. Kako će se to točno dogoditi ovisi o masi zvijezde i njenom kemijskom sastavu.
Zaključci studije
Tim znanstvenika stoga je ‘pročešljao’ Gaijine podatke u potrazi za najpreciznijim promatranjem zvijezda koje je letjelica mogla ponuditi – „Htjeli smo imati stvarno čist uzorak zvijezda s visoko preciznim mjerenjima,“ rekao je Orlagh Creevey, koautor studije. Njihova studija pokazala je da će naše Sunce doseći maksimalnu temperaturu u dobi od otprilike 8 milijardi godina, zatim će se ohladiti i povećati u veličini, postajući zvijezda crveni div u dobi od oko 10-11 milijardi godina. Sunce će, zatim, ‘kraj života’ dočekati kada na kraju postane mutni bijeli patuljak.
Pronalaženje zvijezda sličnih Suncu ključno je za razumijevanje načina na koji se uklapamo u širi Svemir, a Orlagh je zaključio da „Ako ne razumijemo vlastito Sunce – a postoje mnoge stvari koje ne znamo o njemu – kako možemo očekivati da ćemo razumjeti sve druge zvijezde koje čine našu prekrasnu galaksiju.“
Pet važnih spoznaja iz novih podataka Gaia misije
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Anonymus (11. kolovoza 2022.), „The life of a star,“ esa.int (pristup 24. kolovoza 2022).
