kozmos.hr
Svemir

Pet važnih spoznaja iz novih podataka Gaia misije

objavljeno

Misija Gaia – koja za cilj ima mapiranja zvijezda – nedavno nam je pružila potpuno nove informacije o formiranju zvijezda, mjesecima oko asteroida te nizu drugih svemirskih fenomena.

Novi podatci

Misija Gaia Europske svemirske agencije (ESA) nedavno je objavila nove podatke. Satelit Gaia lansiran je 2013. godine s ciljem preciznog mjerenja položaja milijarde zvijezda. Osim mjerenja položaja zvijezda, brzine i svjetline, satelit je prikupio podatke o velikom nizu drugih objekata. U ovom kratkom osvrtu skrećemo pažnju na pet najvažnijih novih spoznaja do kojih su znanstvenici došli proučavajući nove podatke.

1. Tajne prošlosti i budućnosti naše galaksije

Sve se u svemiru kreće, a zvijezde nisu iznimka. Najnovije izdanje podataka sadrži najveću trodimenzionalnu kartu Mliječne staze ikad proizvedenu. Pomoću karte znanstvenici mogu dobiti uvide u to kako zvijezde naše galaksije ‘putuju’. Iako smo i ranije imali podatke o tome kako se zvijezde kreću kroz dvije dimenzije (gore-dolje, lijevo-desno), ovo je prvi put da znamo i koliko se brzo kreću u odnosu na nas te udaljavaju li nam se ili približavaju (tzv. radijalna brzina).

Karta na temelju podataka misije Gaia o radijalnoj brzini i vlastitom gibanju zvijezda u Mliječnoj stazi (©ESA).
Karta na temelju podataka misije Gaia o radijalnoj brzini i vlastitom gibanju zvijezda (tj. kretanje zvijezda projiciranih na nebu) u Mliječnoj stazi (©ESA).

Kombinirajući podatke s pravilnim gibanjem, možemo saznati koliko se brzo zvijezde kreću u tri dimenzije dok kruže oko Mliječne staze. To znači da sada imamo ne samo kartu koja nam govori gdje se zvijezde nalaze trenutno, nego i podatke pomoću kojih možemo unaprijed znati njihov smjer kretanja.

Četiri misterija Mliječne staze koja će Gaia istražiti

2. Pojedinosti o tome kako zvijezde umiru

Gaia ne mjeri samo zvijezde u našoj galaksiji, već i one u susjednoj galaksiji Andromeda. Podatci uključuju nešto što se zove Gaps: the Gaia Andromeda photometric survey. Fotometrijsko istraživanje mjeri sjaj zvijezda i kako se one mijenjaju tijekom vremena. Uz Gaps, Gaia je izmjerila svjetlinu tijekom vremena za svaku zvijezdu u smjeru galaksije Andromeda.

To uključuje 1.2 milijuna zvijezda. Iako će neke od njih bit će zvijezde naše galaksije koje su se slučajno našle na putu, istraživanje bi svejedno trebao uključivati otprilike 1% najsjajnijih zvijezda u galaksiji Andromeda. To će nam omogućiti da proučimo način na koji najveće, najsjajnije zvijezde u Andromedi mijenjaju sjaj, govoreći nam o njihovoj evoluciji i gdje se nalaze u svom životnom ciklusu te njihovom konačnoj ‘smrti’.

3. Istina o čudnom širenju svemira

Kvazari, iznimno energične jezgre galaksija na rubu svemira koji se može promatrati, najsvjetliji su i najudaljeniji objekti koje možemo vidjeti, a novi podatci uključuju mjerenja njih čak 1.1 milijuna (te još 6.6 milijuna potencijalnih kandidata). To potencijalno značajno povećava broj poznatih kvazara moglo bi biti vrlo važno jer nam omogućuju mjerenje udaljenosti do najudaljenijih krajeva svemira te – posredno – omogućuje da mjerimo koliko se brzo svemir širi.

4. Koliko asteroida posjeduje mjesece?

Nije sve što Gaia proučava tako daleko od našeg planeta. Naime, podatci također sadrže 158 000 objekata u našem vlastitom Sunčevom sustavu što uključuje nova mjerenja 156 000 poznatih asteroida. No osim što nam govore o njihovim putanjama oko Sunca, tim Gaiae pokazao je da su u stanju pronaći mjesece koji kruže oko asteroida. Nekoliko stotina asteroida s mjesecima već je poznato, ali Gaia može pronaći asteroidne mjesece čak i kada je mjesec premalen da bi se mogao izravno vidjeti.

5. Kako zvijezde nastaju i ‘žive’?

Naše je sunce usamljena zvijezda, ali mnoge zvijezde imaju suputnika te kruže jedna oko druge oko zajedničkog centra. Novi podatci sadrže prvi uvide u kataloga takvih sustava s više zvijezda koji je nastao u okviru misije Gaia. Naiem, riječ je tek o dijelu popisa, a puni katalog trebao bi postati dostupan u skorijoj budućnosti. Čak i ovakva ‘djelomična’ verzija podataka već sada sadrži oko 813 000 binarnih zvjezdanih sustava.

Umjetnički prikaz egzoplaneta Kepler-16b kako kruži oko dvije zvijezde (©Tim Pyle/NASA/JPL-Caltech).
Umjetnički prikaz egzoplaneta Kepler-16b kako kruži oko dvije zvijezde (©Tim Pyle/NASA/JPL-Caltech).

Binarne zvijezde mogu nam puno reći o tome kako zvijezde ‘žive’ i kako nastaju. To posebno vrijedi za ono što se naziva pomračenjem binarnih sustava – riječ je o fenomenu u binarnom sustavu tijekom kojeg su zvijezde poredane tako da jedna prolazi ispred druge s naše točke gledišta. Mjerenjem ovih pomrčina možemo utvrditi mnoga fizička svojstva sustava – kao što su mase i veličine zvijezda i koliko su udaljene. To nam omogućuje da naučimo mnogo više nego što bismo mogli proučavajući pojedinačne zvijezde.

Četiri misterija Mliječne staze koja će Gaia istražiti

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Andrew Norton (26. lipnja 2022.), „Gaia mission: 5 revealing insights from its latest dana,“ space.com (pristup 26. lipnja 2022).,

Anonymus (13. lipnja 2022.), „Gaia: Exploring the multi-dimensional Milky Way,“ esa.int (pristup 26. lipnja 2022).

Tereza Pultarova (31. svibnja 2022.), „4 big Milky Way mysteries the next Gaia mission data dump may solve,“ space.com (pristup 26. lipnja 2022).

„Gaia,“ sci-esa.int (pristup 26. lipnja 2022).

Anonymus (24. studenoga 2021.), „Gaia reveals that most Milky Way companion galaxies are newcomers to our corner of space,“ esa.int (pristup 26. lipnja 2022.)

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.