kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Profesor s Harvarda identificirao drugi međuzvjezdani objekt koji je udario u Zemlju
Svemir

Profesor s Harvarda identificirao drugi međuzvjezdani objekt koji je udario u Zemlju

IM1, međuzvjezdani objekt. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

Harvardski profesor Avi Loeb u suradnji sa svojim studentom Amirom Sirajom identificirao je drugi međuzvjezdani objekt koji je svojevremeno udario u naš planet.

Oumuamua – tehnološka oprema ili svemirska stijena iznimno neobičnog oblika?

Mnogo se toga pisalo na temu međuzvjezdanih objekata otkako smo otkrili ‘Oumuamua 2017. godine. Do tog trenutka zapravo nikada nismo imali prilike promatrati objekt koji stiže iz drugog zvjezdanog sustava. Međutim, uzevši u obzir dugu povijest Sunčevog sustava, takvi su objekti vjerojatno uobičajeni. Uostalom, sve je u pokretu – planeti, mjeseci, zvjezdani sustavi pa na koncu i cijele galaksije.

‘Oumuamua potaknula je brojne rasprave među znanstvenicima, ali također otvorila i mnoga pitanja. Neka od najvažnijih pitanja su: je li riječ o uobičajenim ili egzotičnim objektima; odakle su došli; kakva je njihova priroda; te postoji li šansa, koliko god malena, da neki od takozvanih međuzvjezdanih posjetitelja nisu nastali prirodnim putem? Drugim riječima, što ako su međuzvjezdani posjetitelji poput ‘Oumuame umjetnog, izvanzemaljskog porijekla? Neki bi mogli pomisliti da je ovo besmislena insinuacija. No, sačekajte. Harvardski profesor Avi Loeb, koji je napisao knjigu o ‘Oumumui i njezinim osebujnim karakteristikama, iznio je neke prilično uvjerljive argumente za spomenutu tezu.

O tome smo već raspravljali u prethodnim člancima na Kozmosu, no ukratko, određene karakteristike ‘Oumuamue impliciraju da se radi o objektu koji je ‘proizveden’, a ne prirodnog porijekla. Na primjer, njegov oblik i način na koji je mijenjao smjer dok se udaljavao od Sunca. Zatim, činjenica da nije pokazao nikakve znakove ispuštanja plinova, nešto što je uobičajeno za komete jer materijal s njihove površine isparava, uzrokujući promjenu smjera objekta.

‘Oumuamua je ‘nešto drugo’. Međutim, kad smo ga primijetili kako juri kroz naše kozmičko susjedstvo, bilo je prekasno za slanje svemirske letjelice da ju promotri izbliza, a naši ga teleskopi također nisu mogli adekvatno snimiti. Dok ovo čitate, ‘Oumumua se i dalje ubrzano udaljava od nas. Na koncu će napustiti Sunčev sustav i odlutati daleko u međuzvjezdani prostor.

2019., dvije godine nakon što smo identificirali našeg prvog međuzvjezdanog posjetitelja, krimski astronom amater i proizvođač teleskopa Gennadiy Borisov primijetio je nešto čudno na nebu. Nisu bili vanzemaljci, ali ipak se radilo o  nečemu prilično uzbudljivom. Bio je to još jedan međuzvjezdani objekt. Ovaj je pak bio potpuno drugačiji u usporedbi s ‘Oumuamuom. Imao je sve karakteristike kometa, točnije međuzvjezdanog kometa. Zapravo, 2I Borisov je prvi promatrani ‘lažni’ komet.

Astronom s Harvarda tvrdi da je ‘Oumuamua vanzemaljska tehnologija

Međuzvjezdani objekti zaokupili pažnju znanstvene zajednice

Odjednom su znanstvenu zajednicu zaintrigirali ovi čudni posjetitelji u našem Sunčevom sustavu. Godine 2022. saznali smo da su se neki od tih dalekih gosta zabili u naš planet. Vatrena kugla koja je obasjala nebo iznad Papue Nove Gvineje 2014. godine i srušila se u obližnji ocean, zapravo je bila objekt koji dolazi iz drugog zvjezdanog sustava, navodi se u dopisu koji je nedavno objavilo Svemirsko zapovjedništvo Sjedinjenih Država (USSC). Objekt, koji su znanstvenici nazvali IM1, prethodio je međuzvjezdanom objektu ‘Oumuamua za čak 3.8 godina, a međuzvjezdanom objektu Borisov 5.6 godina.

Harvardski profesor Avi Loeb osobito se zainteresirao za objekt jer bi njegov pronalazak mogao odgovoriti na brojna pitanja o našem Sunčevom sustavu i životu na Zemlji, kao i pružiti važne spoznaje o drugim zvjezdanim sustavima. Na kraju krajeva, s obzirom na našu trenutnu tehnologiju, mi nismo u stanju putovati u drugi zvjezdani sustav. Iz tog bismo razloga trebali učiniti sve što možemo da povratimo objekte koji nam dođu iz drugih zvjezdanih sustava, ako takve slučajno identificiramo. Upravo je to ono što profesor Loeb pokušava učiniti.

Međuzvjezdani objekt IM2

U nedavnom radu, profesor Avi Loeb zajedno sa svojim studentom Amirom Sirajom, opisuje otkriće još jednog međuzvjezdanog objekta koji se srušio na Zemlju. Objekt o kojem je riječ naziva se IM2. Smatra se da je originalni objekt bio veličine jednog metra, a sudario se s našim planetom jer mu putanje nije bila gravitacijski vezana za Sunce. Mjesto udara IM2 nalazi se u blizini Portugala.

Profesor Loeb nedavno je otkrio da su se IM1 i IM2 raspali nisko u Zemljinoj atmosferi unatoč svojoj neobičnoj brzini. Kada meteori eksplodiraju u vatrene kugle, zračni pritisak, koji se izračunava množenjem gustoće zračne mase s kvadratom brzine meteora, daje procjenu njihove donje granice tečenja (točke nakon koje nastaju trajne deformacije i pukotine). Prema pretpostavljenoj čvrstoći materijala od 194 megapaskala (MPa) za IM1 i 75 MPa za IM2, oba su meteorita jača od željeznih meteorita čija je granica približno 50 MPa.

A ako to nije dovoljno zanimljivo, evo gdje postaje još napetije. Na temelju materijalne snage CNEOS-ovog kataloga od 273 meteora, IM1 i IM2 zauzeli su prvo i treće mjesto. Zbog svoje iznimno rijetke čvrstoće materijala, IM1 i IM2 nisu svemirske stijene porijeklom iz planetarnih sustava poput našeg.

Profesor Loeb nudi moguća objašnjenja za IM1 i za IM2. Uočeno je da su stijene bogate željezom proizvodene u supernovama koje također potencijalno stoje iza IM1 i IM2. “Konkretno, rendgenska slika ostatka supernove Vela otkrila je udare od ‘metaka’ koji su izletjeli s mjesta eksplozije – otkriće koje sam pokušao objasniti prije tri desetljeća”, napisao je profesor Loeb. IM1 i IM2 mogli su nastati zahvaljujući eksplodirajućim zvijezdama.

Ali postoji još jedna mogućnost. Kako objašnjava profesor Loeb, moguće je da se IM1 i IM2 kreću brzo i da su tako čvrsti zbog svoje umjetne prirode. Ti bi objekti mogli biti međuzvjezdane letjelice na kemijski pogon koje su izgrađene na sličan način kao naše međuzvjezdane sonde, s jedinom razlikom što su ovi objekti na koje smo sada naišli vjerojatno lansirani prije milijune, ako ne i milijarde godina. Također je moguće zamisliti matičnu letjelicu koja nosi CubeSats ili mikrouređaje koji se automatski oslobađaju kada se trenje primijeni na atmosferu nastanjivog planeta, napisao je profesor Loeb.

Što su ti objekti doista bili, ostaje zagonetka. No, ovu misteriju mogli bismo riješiti ako se dočepamo tih objekata i proučimo ih. Meteori iz međuzvjezdanog prostora su anomalija u odnosu na meteore iz našeg Sunčevog sustava. IM1 i IM2 moraju biti pronađeni, a njihovi materijali moraju se analizirati kako bi se utvrdio njihov sastav i struktura. Ekspedicije na mjesta udara pomoći će nam da shvatimo podrijetlo ovih relikvija, objašnjava profesor Loeb. Planovi za ekspediciju koja će izvući fragmente IM1 u blizini Papue Nove Gvineje već u tijeku.

Ekskluzivno za Kozmos.hr: Profesor Avi Loeb o istraživanju svemira, NLO-ima i budućnosti čovječanstva – I dio

Ekskluzivno za Kozmos.hr: Profesor Avi Loeb o potrazi za životom u svemiru i budućnosti čovječanstva – II dio

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.