Povratne misije s asteroida otkrivaju gradivne tvari za život i planove za svemirsko rudarenje

Povratne misije s asteroida postale su znanstveni zlatni rudnik — i Kina je upravo najavila da se priključuje klubu. Njihova misija Tianwen-2 uskoro kreće prema asteroidu Kamoʻoalewa s ciljem donošenja uzorka na Zemlju. Time bi se pridružili Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, koje su već uspješno prikupile i vratile materijal s udaljenih svemirskih tijela.

Zašto se uopće truditi? Jer imati uzorak asteroida u ruci otvara vrata u svemirsku prošlost na način koji jednostavno nije moguć promatranjem iz daljine. Znanstvenici mogu analizirati svaki atom tog materijala – pod mikroskopom, rendgenom, laserskim spektrometrom – i razumjeti ne samo što je asteroid, već i kako je Sunčev sustav nastao. Ovo su primjeri kako takve misije mijenjaju znanost.

Kada asteroid otkrije svoju prošlost

Japanska misija Hayabusa2 donijela je uzorke s asteroida Ryugu 2020. godine. Radi se o asteroidu bogatom ugljikom, čije su boje otkrile više nego što se očekivalo. Tijekom prikupljanja uzorka — koje je uključivalo ispaljivanje metalnog projektila u površinu asteroida — znanstvenici su uočili zanimljivu pojavu: materijal koji se podigao bio je znatno crveniji od površine.

Ova razlika u boji, kako objašnjava planetarni znanstvenik Paul K. Byrne, može ukazivati na to da je asteroid nekada bio mnogo bliže Suncu. Njegove srednje geografske širine su crvenije, dok su polovi plavkasti. To su detalji koji se nikada ne bi mogli otkriti bez stvarnog uzorka iz svemira.

No čak ni sama kapsula s uzorkom ne mora biti otvorena da bi se naučilo nešto novo. Kada je NASA-ina misija OSIRIS-REx vratila kapsulu s asteroidom Bennu na Zemlju 2023., znanstvenici su iskoristili priliku da prouče njezin ulazak u atmosferu. Kapsula je jurila poput meteora — i postala idealan pokus za istraživanje udarnih valova u atmosferi. Postavljene su mreže mikrofona i senzora, uključujući balone s instrumentima, kako bi zabilježile akustične valove. Ovakva istraživanja pomažu boljem razumijevanju prirodnih katastrofa i ranom otkrivanju prijetnji.

Bennu kao mogući izvor sastojaka za život

Kada je sadržaj OSIRIS-REx kapsule konačno analiziran, otkrivena su neka iznenađenja. Geolog Timothy J. McCoy i planetarna znanstvenica Sara Russell otkrili su da je uzorak sadržavao ne samo glinu bogatu vodom — što se i očekivalo — već i rijetke soli poznate kao evaporiti. Te se soli inače rastvaraju u kontaktu s vlagom, što znači da nikada prije nisu viđene u meteoritima koji su preživjeli prolazak kroz Zemljinu atmosferu.

Očuvanost ovih minerala zahvaljujemo hermetički zatvorenoj kapsuli. A njihova prisutnost sugerira da je asteroid Bennu nekoć bio mokro i muljevito mjesto, potencijalno pogodno za nastanak organskih molekula. Neki znanstvenici vjeruju da je upravo takav asteroid možda prije milijardi godina donio “sastojke za život” na Zemlju.

Svemirsko rudarenje još nije stvarnost ali znanost već otvara vrata

Povratne misije s asteroida nisu samo znanstveni eksperimenti – one su i uvod u potencijalnu budućnost svemirske industrije. I dok ugljikom bogati asteroidi poput Bennua i Ryugua nisu ekonomski zanimljivi zbog manjka metala, drugi – poput asteroida Psyche – mogli bi promijeniti igru.

NASA-ina misija Psyche, lansirana 2023., upravo je na putu prema metalnom asteroidu za koji se pretpostavlja da sadrži nikl, željezo, pa čak i zlato. Glavni cilj misije je bolje razumjeti kako je Zemljina jezgra nastala, ali podaci koje će prikupiti mogli bi jednoga dana poslužiti i komercijalnim svrhama. Planetarna znanstvenica Valerie Payré kaže da je “misija Psyche ogroman korak prema razumijevanju koje se vrste metala nalaze u svemiru”.

Iako je komercijalno rudarenje svemira još daleko – kako tehnički, tako i pravno – misije poput Tianwen-2, OSIRIS-REx i Hayabusa2 grade temelje za ono što bi jednog dana mogla postati nova industrijska revolucija izvan našeg planeta.