NASA-in satelit za lov na egzoplanete TESS zabilježio je veliku seriju snimaka međuzvjezdanog posjetitelja 3I/ATLAS dok se objekt udaljavao od Sunca između 15. i 22. siječnja 2026. godine. U novom videu, 3I/ATLAS se pojavljuje kao sjajna točka s “antirepom” usmjerenim prema Suncu, probijajući se kroz gusto polje pozadinskih zvijezda.
Profesor Avi Loeb, u suradnji s Tonijem Scarmatom, planira detaljno pretražiti dobiveni videozapis kako bi pronašao periodične promjene u sjaju i eventualno pomicanje antirepa. Ovi bi podaci mogli potvrditi rotacijski period od 7,1 sati, koji su znanstvenici ranije izračunali na temelju slika sa Svemirskog teleskopa Hubble. Svi podaci s TESS-a javno su dostupni u Mikulski arhivu za svemirske teleskope (MAST).
Pogled u prošlost i tehnički problemi
TESS skenira široke dijelove neba otprilike mjesec dana u komadu, tražeći varijacije u svjetlosti udaljenih zvijezda koje bi mogle ukazivati na tranzit planeta. Zahvaljujući svom širokom vidnom polju, letjelica je slučajno snimila 3I/ATLAS još u svibnju 2025. godine, gotovo dva mjeseca prije nego što je objekt službeno otkriven. Ta rana detekcija omogućena je retroaktivnim slaganjem višestrukih slika. Nakon spajanja više od 9.000 slika iz svibnja i lipnja 2025., profil sjaja 3I/ATLAS-a tada je izgledao slično neaktivnim izvorima svjetlosti, bez proširenog sjaja ili karakterističnog anti-repa koji vidimo danas.
Nova promatranja 3I/ATLAS-a bila su nakratko prekinuta između 15. i 18. siječnja 2026., kada je TESS ušao u sigurnosni način rada zbog problema sa solarnim panelima. Daniel Muthukrishna s MIT-a, član TESS-ovog tima, kompilirao je dostupne slike u 28-satni video koji prikazuje putanju objekta, uz vremenski skok koji pokriva razdoblje prekida rada. Zbog niske kutne rezolucije, sam video s TESS-a ne otkriva dramatične detalje, no puno oštriji pogled pružaju 36 snimaka koje je napravio Hubble između 30. studenog 2025. i 22. siječnja 2026., kada je naš međuzvjezdani “partner” bio poravnat s osi Zemlja-Sunce unutar 0,69 stupnjeva.
Bliski susret s Jupiterom
Sljedeći ključni trenutak u ovoj kozmičkoj priči dogodit će se 16. ožujka 2026., kada će 3I/ATLAS proći blizu Jupiterovog Hillovog radijusa, područja gdje gravitacija plinovitog diva dominira nad Sunčevom plimnom silom. Tada će letjelica Juno imati priliku promatrati objekt s udaljenosti od 53,6 milijuna kilometara koristeći svoje optičke i infracrvene kamere, detektore čestica te senzore za magnetska polja i plazma valove.
Znanstvena zajednica s nestrpljenjem iščekuje taj susret. Ako 3I/ATLAS emitira tehnološki signal ili ispusti sonde u orbitu oko Jupitera, završetak ovog videa, kako objašnjava Loeb, pretvorit će se u vrhunac uzbudljiviji od bilo kojeg znanstveno-fantastičnog filma koji su scenaristi u Hollywoodu ikada zamislili.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
