Novo istraživanje NASA-e proširuje granice u potrazi za životom izvan našeg Sunčevog sustava, sugerirajući da bi 17 egzoplaneta (svjetova izvan našeg solarnog sustava) moglo skrivati oceane tekuće vode, neophodnog za život, ispod svojih ledenih površina. Vjeruje se da bi voda iz ovih oceana mogla povremeno eruptirati kroz ledenu koru u obliku gejzira.
Znanstveni tim NASA-e prvi je puta izračunao količinu aktivnosti gejzira na ovim egzoplanetima, identificirajući dva koja su dovoljno blizu da se znakovi ovakvih erupcija mogu uočiti pomoću teleskopa.
Uobičajeno, potraga za životom u svemiru fokusira se na egzoplanete unutar “nastanjive zone” zvijezde, gdje temperature dopuštaju postojanje tekuće vode na površini. No, ovo istraživanje ukazuje na mogućnost da i egzoplaneti koji su previše udaljeni i hladni mogu imati oceanske vode ispod površinskog leda, zahvaljujući unutarnjem grijanju.
Slične primjere nalazimo u našem Sunčevom sustavu – Europa, Jupiterov mjesec, i Enceladus, Saturnov mjesec, posjeduju podzemne oceane zagrijane plimnim silama koje proizlaze iz gravitacijskog vučenja njihovih matičnih planeta i susjednih mjeseci.
Dr. Lynnae Quick iz NASA-inog Goddard Space Flight Centera u Greenbeltu, Maryland, objašnjava: “Naše analize sugeriraju da ovih 17 svjetova ima površine prekrivene ledom, ali dovoljno unutarnjeg zagrijavanja od raspada radioaktivnih elemenata i plimnih sila njihovih matičnih zvijezda kako bi se održali unutarnji oceani. Ovi planeti bi mogli iskazivati kriovulkanske erupcije u obliku gejzira.”
17 potvrđenih egzoplaneta
Tim je analizirao uvjete na 17 potvrđenih egzoplaneta koji su slične veličine Zemlji, ali manje gusti, što upućuje na mogućnost postojanja velikih količina leda i vode umjesto gušće stijene. Premda su njihovi točni sastavi još uvijek nepoznati, prve procjene površinskih temperatura ukazuju da su znatno hladniji od Zemlje, što sugerira da bi njihove površine mogle biti prekrivene ledom.
Rezultati studije ukazuju na to da su površinske temperature ovih planeta hladnije od ranijih procjena do 60 stupnjeva Fahrenheita (16 stupnjeva Celzija). Debljine ledenih slojeva kreću se od oko 58 metara za Proxima Centauri b do 38,6 kilometara za MOA 2007 BLG 192Lb, u usporedbi s Europinom prosječnom debljinom od gotovo 29 kilometara.
“Predviđamo da se oceani nalaze relativno blizu površina Proxima Centauri b i LHS 1140 b, s aktivnošću gejzira koja bi mogla nadmašiti onu na Europi stotinama do tisućama puta. Stoga su teleskopi najizgledniji alat za detekciju geološke aktivnosti na tim planetima”, dodaje dr. Quick.
Ova otkrića ne samo da proširuju naše razumijevanje mogućih uvjeta za život izvan Zemlje, već i ukazuju na važnost daljnjeg istraživanja i promatranja egzoplaneta u svrhu otkrivanja novih aspekata prirode svemira. NASA-in doprinos u ovom području od vitalnog je značaja za napredak u istraživanju svemira i poticanje otkrića novih svjetova.
Kako se nastavlja istraživanje svemira, ova otkrića služe kao podsjetnik na kompleksnost i raznolikost svemira te na neotkriveni potencijal koji on skriva. Nastojanja poput ovih mogu jednog dana dovesti do otkrića novih oblika života i pružiti dublji uvid u naše mjesto u kozmosu.
Do danas je pronađeno preko 5 500 egzoplaneta u svemiru.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
