Neandertalci su u katalonskom skloništu Abric Romaní izrađivali drvena koplja i druge predmete, pokazuju tragovi sačuvani u mineralnim naslagama. Analiza 597 ostataka i otisaka drva, starih između približno 62.000 i 40.000 godina, pruža rijedak uvid u materijal koji se na paleolitičkim nalazištima uglavnom nije očuvao.
Drvo je moglo služiti za gorivo, oruđe i različite potrebe u prostoru za stanovanje, ali se razgrađuje znatno lakše od kamena. Zbog toga broj kamenih predmeta pronađenih na nekom nalazištu ne pokazuje nužno koji su materijali bili najčešći u svakodnevnoj uporabi.
U Abric Romaníju drvo su prekrile naslage kalcijeva karbonata. Nakon njegova propadanja ostali su kalupi koji čuvaju oblik predmeta. Istraživači zato u mnogim slučajevima proučavaju mineralni zapis nekadašnjeg komada drva, a ne očuvano izvorno drvo.
Koplja dulja od dva metra
U studiji u časopisu Science Advances tim je izdvojio 13 predmeta s pokazateljima izrade ili uporabe. To nije 597 drvenih alata: velik dio analiziranog materijala čine ostaci koji se ne mogu tako svrstati.
Među prepoznatim predmetima nalaze se dva koplja iz istog arheološkog sloja. Jedno je dugo oko 2,45 metara, dok je drugo očuvano u duljini od približno 1,99 metara. Oblik duljeg koplja odgovara uporabi pri lovu iz blizine, no mjesto nalaza samo po sebi ne otkriva svaki korak njegove uporabe.
Posebno je zanimljiv i predmet s dijelom nalik dršci te proširenim završetkom. Tragovi struganja pokazuju namjernu obradu. Istraživači ga uspoređuju s toljagom, ali njegova točna funkcija nije utvrđena. Mogao je služiti za udaranje ili neku drugu aktivnost; iz samog oblika nije opravdano zaključiti da je bio oružje u sukobima među ljudima.
IPHES-CERCA, čiji su istraživači sudjelovali u radu, ističe i obrađene komade kore. Neki bi mogli biti ostaci plitkih posuda ili podložaka. Njihova blizina ognjištima zanimljiva je za tumačenje uporabe, ali predložena namjena još nije potvrđena.
Drvo u prostoru svakodnevnog života
Materijal potječe iz 16 arheoloških slojeva. Takav niz omogućuje da se predmeti promatraju zajedno s ognjištima, kamenim oruđem i životinjskim ostacima, umjesto kao izdvojeni nalazi. Položaj unutar skloništa može pomoći u razlikovanju goriva, obrađenog predmeta i dijela neke konstrukcije.
Borovina je bila česta među ostacima povezanima s gorivom. Za druge potrebe neandertalci su mogli birati dijelove biljaka drukčijih svojstava. Savitljivost kore i čvrstoća ravne grane, primjerice, pogoduju različitim načinima uporabe. Autori razmatraju takav odabir, uz ograničenja koja nameće očuvanost materijala.
Istraživači Autonomnog sveučilišta u Madridu naglašavaju da se obrađeno drvo pojavljuje u prostoru svakodnevnog života neandertalskih zajednica. U nekim rasporedima drvenih elemenata tim vidi moguće tragove konstrukcija uz vatru. Za te prijedloge potrebna je opreznija provjera nego za predmete čiji oblik jasno odgovara koplju.
Nalazi su prikupljani tijekom dugogodišnjih sustavnih iskapanja. Njihova usporedba sada omogućuje preciznije razlikovanje tragova obrade od ostataka goriva i prirodno dospjelog drva. Za rekonstrukciju neandertalske svakodnevice osobito će biti važno utvrditi funkciju predmeta koji ne pripadaju jasno prepoznatljivoj skupini oruđa.
Licencija slike: CC BY-SA 3.0 · Izvorna datoteka.
