Svemir

NASA traži tehnologije za lunarnu postaju: energija, kisik i materijali

NASA traži prijedloge za tehnologije koje bi na južnom polu Mjeseca osigurale energiju, kisik i materijale za buduću bazu.

Prikaz lunarne postaje sa solarnim panelima na južnom polu Mjeseca

NASA je 8. rujna objavila poziv industriji, sveučilištima i neprofitnim organizacijama da predlože tehnologije za buduću lunarnu postaju na južnom polu Mjeseca. Agencija želi ubrzati razvoj sustava koji bi na lunarnom tlu proizvodili energiju, kisik i građevinske materijale, čime bi se smanjila ovisnost o dopremi sa Zemlje.

Riječ je o programu NextSTEP-3, odnosno njegovu dodatku pod nazivom Lunar Enabling Infrastructure Accelerator. Poziv je usmjeren na razvoj i ispitivanje opreme, a ne znači da je NASA već odabrala konačni izgled postaje ili dobavljače. Detalji su objavljeni u službenom NASA-inom priopćenju.

Pet područja koja NASA želi ubrzati

Prvo područje odnosi se na vertikalne solarne nizove koji bi trebali prikupljati, pohranjivati i raspodjeljivati električnu energiju. Južni pol Mjeseca privlačan je zbog područja koja su dugo osunčana, ali nijedna lokacija nije stalno osvijetljena. Sustav napajanja morat će raditi i kada se Sunce nađe nisko iznad horizonta ili kada se dio opreme privremeno nađe u sjeni.

Drugi cilj je izdvajanje kisika iz regolita, prašinastog i stjenovitog materijala koji prekriva Mjesec. Kisik je u regolitu kemijski vezan uz minerale, pa ga treba izdvojiti industrijskim postupkom. Dobiveni plin mogao bi se koristiti za disanje, ali i kao sastojak pogonskog goriva. Koliko je sastav površinskog materijala promjenjiv, pokazuje i istraživanje debljine mjesečeva regolita.

Treća stavka je radioizotopni Stirlingov generator. Takav uređaj pretvara toplinu radioaktivnog materijala u električnu energiju i mogao bi napajati instrumente na mjestima gdje solarni paneli ne daju dovoljno struje. NASA ga posebno navodi za tamna, prašnjava i udaljena područja u kojima bi održavanje velikih solarnih sustava bilo zahtjevno.

Materijali proizvedeni na Mjesecu

Četvrto područje obuhvaća proizvodnju u svemiru. Ako bi se dio alata, konstrukcijskih elemenata ili zaštitnih materijala mogao izraditi u orbiti ili na Mjesecu, misije bi trebale prevoziti manje tereta sa Zemlje. To bi povećalo fleksibilnost operacija i olakšalo popravke kada do postaje nije moguće brzo poslati novu pošiljku.

Peto područje odnosi se na proizvodnju naprednih nanomaterijala. NASA u njima vidi mogućnost za izradu lakših, izdržljivijih i funkcionalnijih komponenti koje bi morale raditi u vakuumu, pri velikim temperaturnim razlikama i uz stalno djelovanje prašine. U ovoj fazi nije riječ o gotovoj lunarnoj tvornici, nego o razvoju i provjeri postupaka koji bi takvu proizvodnju jednog dana mogli učiniti izvedivom.

Zašto je južni pol posebno važan

Južni pol Mjeseca istodobno nudi prednosti i tehničke probleme. Rubovi pojedinih kratera mogu primati Sunčevu svjetlost znatan dio lunarnog dana, dok se u trajno zasjenjenim udubljenjima vjerojatno nalazi vodeni led. Zbog toga se na malom području susreću izvori energije i materijal koji bi se mogao preraditi u vodu, kisik ili gorivo. Teren je, međutim, neravan, komunikacija otežana, a oprema mora raditi bez atmosfere i uz velike temperaturne promjene.

NASA-in poziv uključuje američke tvrtke, akademske ustanove i neprofitne organizacije, dok međunarodni partneri mogu sudjelovati u timovima pod američkim vodstvom. Agencija će iz prijedloga i kasnijih demonstracija prikupljati tehničke podatke koji bi mogli utjecati na buduće nabave i planiranje misija.

Tehnologija prije stalne prisutnosti

Poziv je tek početak razvoja tehnologija. Prije slanja složenih sustava na Mjesec NASA mora provjeriti kako rade zajedno, koliko energije troše i mogu li izdržati lunarnu prašinu, vakuum i duga razdoblja bez izravne ljudske pomoći. Takva ispitivanja trebala bi smanjiti tehnički rizik budućih misija.

Pouzdana rješenja mogla bi podržati dulje robotske i ljudske ekspedicije te poslužiti kao tehnološka osnova za kasnije misije prema Marsu. Za planere misija ključno će biti mogu li sustavi mjesecima raditi uz minimalnu pomoć sa Zemlje i pritom koristiti resurse koji već postoje na Mjesecu.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

NASA, "NASA Calls for Proposals to Accelerate Lunar Surface Technologies", 8. rujna 2026.

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.