Uzorak stijene koji je NASA-in rover Perseverance prikupio iz drevnog riječnog korita u krateru Jezero mogao bi čuvati tragove nekadašnjeg mikrobnog života. Analiza uzorka “Sapphire Canyon”, izvađenog sa stijene “Cheyava Falls”, objavljena je u časopisu Nature i ukazuje na kemijske i mineralne obrasce koji su na Zemlji često povezani s biološkim procesima. Autori naglašavaju da je riječ o mogućem biopotpisu te da su za potvrdu podrijetla potrebna dodatna mjerenja i neovisne provjere.
Mogući biopotpis označuje tvar ili strukturu koja može imati biološko podrijetlo, ali prije zaključka o prisutnosti ili odsutnosti života zahtijeva više podataka i dodatna istraživanja. U ovom slučaju kombinacija minerala i kemijskih spojeva u uzorku iz kratera Jezero odgovara procesima koji na Zemlji mogu nastati djelovanjem mikroorganizama, no isti obrasci mogu nastati i bez sudjelovanja života.
Perseverance je u srpnju 2024. tijekom istraživanja formacije “Bright Angel” na sjevernom i južnom rubu Neretva Vallisa naišao na stijenu nazvanu Cheyava Falls. Neretva Vallis je nekadašnja riječna dolina široka oko 400 metara koja je davno usjekla dotoke u krater Jezero. Uzorak jezgre “Sapphire Canyon” izvađen je iz Cheyava Fallsa i pohranjen u roverov sustav za uzorkovanje.
Poruka NASA-e i važnost recenzirane objave
U NASA-i ističu da je prepoznavanje mogućeg biopotpisa izravan rezultat planiranja, razvoja i provedbe misije s ciljem detekcije tragova nekadašnje nastanjivosti. Objavom rada u časopisu Nature podaci su stavljeni na raspolaganje široj znanstvenoj zajednici radi potvrde ili opovrge biološkog tumačenja. Vršitelj dužnosti administratora NASA-e Sean Duffy izjavio je da je identificiranje mogućeg biopotpisa korak najbliže otkriću života na Marsu te naglasio nastavak primjene najviših znanstvenih standarda.
Instrumenti na roveru pokazuju da su sedimentne stijene formacije Bright Angel građene od gline i mulja. Na Zemlji takav sitnozrnati materijal vrlo dobro čuva mikroskopske tragove prošlog života. U stijenama je izmjeren povišen udio organskog ugljika, sumpora, oksidiranog željeza i fosfora, što predstavlja potencijalni izvor energije za jednostavne mikrobne metabolizme.
Prvi detaljni podaci na Cheyava Fallsu prikupljeni su instrumentima PIXL (Planetary Instrument for X-ray Lithochemistry) i SHERLOC (Scanning Habitable Environments with Raman and Luminescence for Organics and Chemicals). Na stijeni oblika strelice dimenzija oko 1,0 puta 0,6 metara zabilježene su šarolike pjege. Uzorak rasporeda minerala u tim pjegama ukazuje na reakcijske fronte, mjesta kontakta u kojima se odvijaju kemijske i fizikalne reakcije.
“Leopardove pjege” i mineralni potpis
U pjegama je otkriven potpis dvaju minerala bogatih željezom: vivianita (hidratizirani željezni fosfat) i greigita (željezni sulfid). Na Zemlji se vivianit često nalazi u sedimentima, tresetištima i oko raspadajuće organske tvari. Poznato je i da određeni mikroorganizmi mogu proizvoditi greigit. Autori rada navode da se takva kombinacija minerala može tvoriti reakcijama prijenosa elektrona između sedimenta i organske tvari, što je put kojim mikrobi proizvode energiju za rast.
Isti mineralni obrasci mogu nastati i abiotikom. Mehanizmi uključuju dugotrajno povišene temperature, izrazito kisela okruženja ili katalizu vezanjem organskih spojeva. Stijene iz Bright Angela ne pokazuju tragove visokotemperaturnih ni kiselih uvjeta. Otvoreno ostaje pitanje mogu li prisutni organski spojevi pri niskim temperaturama potaknuti reakcije koje bi proizvele viđeni mineralni uzorak. Zbog toga se nalaz klasificira kao mogući, a ne potvrđeni biopotpis.
Nalaz je iznenađujući i zbog starosti terena. Potencijalni biološki potpis pronađen je u relativno mladim sedimentnim stijenama, dok su ranije hipoteze favorizirale starije formacije kao vjerojatnije nositelje tragova drevnog života. Ovaj rezultat sugerira da je Mars možda zadržao nastanjive uvjete dulje ili kasnije u povijesti nego što se pretpostavljalo te da starije stijene također mogu sadržavati tragove koji su teže uočljivi.
Znanstveni standardi procjene dokaza
U potrazi za životom primjenjuju se okviri kao što su CoLD ljestvica i Standards of Evidence, koji pomažu procijeniti koliku pouzdanost dati podacima koji upućuju na mogući signal života. U radu se naglašava da abiotička tumačenja nisu isključena te da su potrebne dodatne analize i neovisne provjere prije ikakvog zaključka o biološkom podrijetlu.
Uzorak “Sapphire Canyon” jedan je od 27 jezgri stijena koje je rover prikupio od slijetanja u krater Jezero u veljači 2021. Uz geološke instrumente, rover nosi meteorološku postaju koja bilježi okolišne uvjete relevantne za buduće ljudske misije te uzorke materijala svemirskih odijela kako bi se ispitalo njihovo ponašanje u marsovskom okolišu.
Planirani rad uključuje dodatna mjerenja minerala i organskih spojeva, usporedbe s poznatim abiotičkim procesima te vrednovanje podataka prema standardiziranim ljestvicama dokaza. Konačnu potvrdu ili odbacivanje biološkog podrijetla moći će dati tek kombinacija novih mjerenja na Marsu i laboratorijskih analiza uzoraka koji se u budućnosti planiraju dopremiti na Zemlju.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
