NASA je u utorak predstavila novi svemirski teleskop Roman, opservatorij koji bi trebao pregledavati golema područja svemira u potrazi za planetima izvan Sunčeva sustava te istodobno istraživati tamnu tvar i tamnu energiju. Misija bi mogla donijeti dosad najširu kartu svemira i otkriti desetke tisuća novih planeta.
Teleskop, vrijedan više od četiri milijarde dolara, nakon više od deset godina razvoja sada je prvi put prikazan javnosti u Goddardovu centru za svemirske letove u Marylandu. Lansiranje raketom tvrtke SpaceX planirano je najranije u rujnu.
Nasljednik Hubblea, ali s mnogo širim pogledom
Roman nosi ime astronomkinje Nancy Grace Roman, jedne od ključnih osoba u nastanku svemirskog teleskopa Hubble, zbog čega je često nazivaju “majkom Hubblea”. Trideset i šest godina nakon lansiranja Hubblea, NASA sada polaže velike nade u novu misiju koja bi trebala otvoriti drukčiji pogled na svemir.
Za razliku od Hubblea, koji je postao poznat po iznimno detaljnim promatranjima pojedinih objekata, Roman je zamišljen kao instrument za široki pregled neba. Njegovo vidno polje bit će najmanje stotinu puta veće od Hubbleova, što znači da će moći brzo pretraživati goleme dijelove svemira i pritom hvatati pojave koje su dosad izmicale ovakvim misijama.
NASA-in administrator Jared Isaacman rekao je da će Roman Zemlji dati novu kartu svemira. Upravo u toj širini pregleda leži najveća snaga misije: ne samo u snimanju pojedinačnih prizora, nego u stvaranju goleme baze podataka iz koje će se izdvajati najzanimljivije mete za daljnja promatranja.
Popis svemira u brojkama
Roman će raditi na udaljenosti od oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje i pritom svakoga dana slati približno 11 terabajta podataka. Već ta brojka pokazuje kolikim će se razmjerom odvijati misija.
Mark Melton, inženjer iz Goddarda, rekao je da će Roman tijekom prve godine rada poslati više podataka nego što ih je Hubble prikupio tijekom cijele svoje dosadašnje misije. U NASA-i zato na Roman ne gledaju kao na još jedan teleskop, nego kao na opservatorij koji bi trebao sustavno mapirati svemir u dosad nedostižnom opsegu.
Prema riječima Nicky Fox, pomoćnice administratora NASA-ine Uprave za znanstvene misije, Roman bi trebao otkriti desetke tisuća novih planeta izvan Sunčeva sustava, milijarde galaksija, tisuće supernova i desetke milijardi zvijezda. Takav obujam opažanja omogućit će astronomima da izdvoje najzanimljivije ciljeve i potom ih detaljnije prouče drugim instrumentima, među njima i svemirskim teleskopom James Webb.
Teleskop za ono što se ne vidi
Romanova misija neće se svesti samo na potragu za novim svjetovima i snimanje galaksija. Među njezinim najvažnijim znanstvenim ciljevima ističe se istraživanje tamne tvari i tamne energije, dviju ključnih sastavnica svemira koje se ne mogu promatrati izravno, ali se procjenjuje da zajedno čine oko 95 posto njegova ukupnog sadržaja.
Dok se tamna tvar smatra gravitacijskim okvirom koji pomaže održati galaksije na okupu, tamna energija povezuje se s ubrzanim širenjem svemira. Unatoč njihovoj presudnoj ulozi u današnjem kozmološkom modelu, njihova priroda i podrijetlo i dalje ostaju među najvećim otvorenim pitanjima moderne astrofizike.
Promatrajući svemir u infracrvenom dijelu spektra, Roman će moći bilježiti svjetlost koja je prema nama krenula prije više milijardi godina. Time će astronomima omogućiti pogled u rane faze razvoja svemira i preciznije praćenje načina na koji su se njegove velike strukture oblikovale i mijenjale kroz kozmičku povijest.
Podaci koje prikupi Roman nadovezat će se na opažanja europskog svemirskog teleskopa Euclid i Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu. U kombinaciji, ti bi instrumenti trebali pomoći znanstvenicima da točnije odrede kako je tamna tvar raspoređena kroz svemir i kojom se brzinom galaksije udaljavaju jedna od druge.
Najveća vrijednost misije možda leži upravo u toj širini zahvata: u sposobnosti da istodobno obuhvati goleme dijelove svemira, prikupi golemu količinu podataka i iz njih izdvoji obrasce koje dosad nismo mogli jasno vidjeti. Julie McEnery, astrofizičarka koja je vodila projekt, smatra da bi Roman mogao bitno promijeniti naše razumijevanje građe i razvoja svemira. Mark Melton to je sažeo gotovo proročki: ako Roman jednoga dana doista donese Nobelovu nagradu, vrlo je moguće da će to biti zbog otkrića koje danas još ne znamo ni tražiti.
