Kao da gledamo vatromet od zvijezda: najbliža spiralna galaktika, Andromeda (Messier 31), zasjala je na novim fotografijama sastavljenim od podataka desetak vrhunskih teleskopa, a svaka boja otkriva drugi sloj svemirske priče.
U ovoj jedinstvenoj kompoziciji stapaju se rendgenske zrake NASA-inog Chandra opservatorija i ESA-ina XMM-Newtona, ultraljubičasti tragovi umirovljenog teleskopa GALEX, optičke fotografije astrofotografa Jakoba Sahnera i Taruna Kottaryja, infracrveni otisci Spitzera, IRAS-a, COBE-a, Plancka i Herschela te radio-signali nizozemskog Westerbork Synthesis Radio Teleskopa. Svaki spektar donosi drukčiju priču: rendgenskezrake otkrivaju vrelu auru oko supermasivne crne rupe u središtu M31, dok infracrveno svjetlo pokazuje hladne oblake prašine u kojima nastaju nove zvijezde.
Još 1960-ih astronomkinja Vera Rubin pažljivo je mjerila brzine rotacije Andromede i otkrila da se njezine zvjezdane ruke okreću prebrzo da bi ih gravitacija vidljive tvari držala na okupu. Zaključak je bio hrabar: galaktiku okružuje golemi, nevidljivi halo — tamna tvar. Rubinin rad otvorio je novu eru kozmologije, a NASA-in budući svemirski opservatorij Nancy Grace Roman dizajniran je upravo kako bi rasvijetlio prirodu te zagonetne mase.
Simfonija svjetla pretvorena u zvuk
Znanstvenici su podatke pretvorili i u tzv. sonifikaciju: slojevi različitih valnih duljina ‘složeni’ su vodoravno, od rendgenskih zraka na vrhu do radio-valova pri dnu. Kako se “skener” pomiče slijeva nadesno, svaki spektar prevodi se u odgovarajući raspon tonova; sjaj izvora pojačava glasnoću, a visina unosa određuje visinu tona. Tako publika ne samo gleda nego i sluša strukturu susjedne galaktike.
Analiza Chandrinih opažanja zadnjih 15 godina pokazuje da je središnja crna rupa u M31 uglavnom tiha, ali je 2013. zabilježen iznenadni bljesak — kratkotrajno pojačanje rendgenskih zraka koje je nadmašilo uobičajenu razinu zračenja. Takvi izboji pomažu razumjeti kako crne rupe “gutaju” okolni plin i zvijezde.
Kao podsjetnik na njezinu prekretnicu, američka je kovnica 2025. u seriji “American Women Quarters” pustila u opticaj kovanicu od 25 centi s likom Vere Rubin — prvu astronomkinju u tom nizu. Dok se novčići kotrljaju džepovima, a teleskopi bilježe nove podatke, Andromeda ostaje laboratorij na otvorenom nebu za pitanja o materiji koju još ne možemo vidjeti, ali je osjećamo u svakom njezinu okretaju.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
