U blizini našeg planeta prolazi cijeli niz više i manje rizičnih svemirskih tijela, a neka su nas u prošlosti znala ‘iznenaditi’. Postavlja se pitanje kako zaštiti planet u budućnosti?
Zemlja u opasnom okruženju
Kozmička tijela – poput asteroida i kometa – neprestano putuju svemirom i našim sustavom te se često sudaraju s našim planetom. Ipak, po našu sreću, većina njih je premala da bi predstavljala prijetnju,
Međutim postoji i određeni broj tijela koja s pravom izazivaju zabrinutost. Znanstvenici stoga pred sebe postavljaju pitanje kolika je zapravo vjerojatnost da se neki objekt sruši na planet.
Da bismo se pripremili za odgovor na potencijalnu prijetnju najprije moramo znati koliko uopće svemirskih tijela prolazi u blizini Zemlje. Do danas je NASA pratila samo oko 40% najvećih. Međutim, „iznenadni asteroidi“ udarali su Zemlju i u prošlosti, a nesumnjivo je da će se isto događati i u budućnosti. No jednom kada se pojave, koliko će čovječanstvo biti pripremljeno?
Preživljavanje i prijetnja
Svemirska tijela koja se približe Suncu na manje od 193 milijuna kilometara nazivaju se tijelima u blizini Zemlje (eng. Near-Earth objects). Takva tijela smatraju se opasnima za Zemlju ako dođe na 7.4 milijuna km od planeta i imaju najmanje metara u promjeru.
Ako bi se nebesko tijelo ove veličine – tj. 140 metara – srušilo na Zemlju, moglo bi uništiti cijeli grad i izazvati ekstremnu regionalnu devastaciju. Veći objekti – u koje spadaju oni od 1 kilometra i više – mogli bi imati globalne učinke, pa čak i uzrokovati masovna izumiranja.
Najpoznatiji i najrazorniji udar dogodio se prije 65 milijuna godina kada se asteroid promjera 10 km srušio na današnji poluotok Yucatá te s lica planeta izbrisao većinu biljnih i životinjskih vrsta, uključujući dinosaure.
Manji objekti isto prijetnja
No, manja tijela također mogu uzrokovati značajnu štetu. Godine 1908., oko 50 metara dugačko nebesko tijelo eksplodiralo je iznad rijeke Tunguske u Sibiru. Poravnao je više od 80 milijuna stabala na 2100 četvornih km.
Godine 2013., asteroid promjera svega 20 metara eksplodirao je u atmosferi 32 km iznad Čeljabinska u Rusiji. Ispustio je energiju ekvivalentnu 30 bombi za Hirošimu, ozlijedio više od 1100 ljudi i prouzročio štetu od 33 milijuna dolara.
Sljedeći asteroid značajne veličine koji ima potencijal udariti Zemlju jest asteroid 2005 ED224 – promjera 50 metara – koji će 11. ožujka 2023. proći u blizini Zemlje te postoji otprilike 1 na 500 000 šanse za udar.
Praćenje prijetnji
Iako su šanse da veće kozmičko tijelo udari Zemlju male, razaranja bi bila ogromna.
Američki Kongres prepoznao je ovu prijetnju i 1998. godine zadužio NASA-u da pronađe i prati 90% objekata blizu Zemlje promjera većih od 1 km. NASA je svoj cilj postigla te ga čak i premašila prešavši 90% 2011. godine.
Sedam godina kasnije Kongres je usvojio još jedan zakon kojim se od NASA-e zahtijeva da proširi svoje pretraživanje i prati najmanje 90% svih objekata blizu Zemlje 140 metara ili većih do kraja 2020. Nažalost zbog manjka novca NASA je do danas uspjela kartirati samo oko 40% ovih objekata, a svakog tjedna dodaje se oko 30 novih objekata.
Nova misija koju je Kongres financirao 2018. godine trebala bi 2026. lansirati infracrveni svemirski teleskop – NEO Surveyor – posvećen potrazi za potencijalno opasnim asteroidima.
Odgovor na prijetnju
Unatoč praćenju povremeno se opasni asteroidi „provuku“ kroz našu mrežu nadgledanja – primjerice asteroid veličine stadiona prošao je pored Zemlje 2019. godine, a nedavno je – 2021. – još jedan asteroid veličine Boinga 747 prošao opasno blizu Zemlji. U oba slučaja astronomi su prijetnju uočili tek oko 24 sata prije prilaska planetu.
Stoga se postavilo pitanje kako bi Zemlja mogla odgovoriti na prijetnju – bilo onu očekivanu, bilo neočekivanu? Ako astronomi pronađu opasan objekt, postoje četiri načina za ublažavanje katastrofe. Prvi uključuje regionalne mjere prve pomoći i evakuacije. Drugi pristup uključivao bi slanje letjelice da leti u blizini malog ili srednjeg asteroida; gravitacija letjelice polako bi promijenila orbitu objekta.
Kako bismo promijenili putanju većeg asteroida, možemo ili zabiti nešto u njega velikom brzinom ili detonirati nuklearnu bojnu glavu u blizini.
Fantazija ili stvarnost?
Iako se „granatiranje“ asteroida nuklearnim oružjem ili sudaranjem može činiti kao znanstvena fantastika, upravo je te ono što NASA testira u sklopu svojeg projekta DART. Riječ je o prvoj misiji planetarne obrane koju je NASA pokrenula u studenom 2021. godine.
Misija je već lansirala prvu letjelicu prema velikom asteroidu Didymos i njegovom manjem suputniku koji ne predstavljaju prijetnju za Zemlju. U rujnu 2022. NASA planira promijeniti orbitu asteroida tako što će udariti sondu od 610 kg u Didymosov mjesec brzinom od približno 22 500 km/h.
Potrebno financiranje za buduće prijetnje
Godine 2021. NASA-in planetarni obrambeni proračun iznosio je 158 milijuna dolara. Ovo je samo 0,7% NASA-inog ukupnog proračuna i samo 0,02% od otprilike 700 milijardi dolara američkog obrambenog proračuna za 2021.
Iako je riječ o milijunima dolara ti iznosu su za sada još uvijek nedovoljni, pogotovo ako pogledamo razmjere opasnosti. Primjerice, promjer asteroida Bennu – veoma opasnog po Zemlju – iznosi 490 metara. Njegova orbita opasno će ga približiti Zemlji 24. rujna 2182., a šansa za sudar je 1 prema 2700. Asteroid ove veličine mogao bi zbrisati cijeli kontinent, pa je NASA, kako bi saznala više o Bennuu, 2016. lansirala sondu OSIRIS-Rex. Letjelica je stigla u Bennu, napravila slike, prikupila uzorke i trebala bi se vratiti na Zemlju 2023. godine.
Ulaganje u planetarnu obranu slično je kupnji osiguranja za kuće. Vjerojatnost da ćete doživjeti događaj koji vam uništi kuću vrlo je mala, no ljudi ipak kupuju osiguranje.
Ako čak i jedan objekt veći od 140 metara udari u planet, razaranja i gubitak života bili bi ekstremni. Veći asteroidi mogli bi doslovno uništiti većinu živih vrsta na Zemlji. Čak i ako se ne očekuje da takvo tijelo pogodi Zemlju u sljedećih 100 godina, šansa nije nula. U ovom scenariju male vjerojatnosti naspram velikih posljedica, ulaganje u zaštitu planeta od opasnih kozmičkih objekata moglo bi čovječanstvu pružiti mir i spriječiti katastrofu.
15 zanimljivosti o asteroidima
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Discovery Statistics, cneos.jpl.nasa.gov (pristup 11. ožujka 2022).
