U dubokom svemiru uočeni ostatci najstarije radiogalaksije

Znanstvenici su najstariju do sada poznatu radiogalaksiju, staru oko 260 milijuna godina, pronašli ‘skrivenu’ u jednom od galaktičkih klastera.

Najstariji ‘primjerak’

Znanstvenici vjeruju da su otkrili najstariju dosad otkrivenu ‘fosilnu’ radiogalaksiju, skrivenu u galaktičkom klasteru daleko u dubokom svemiru. Prema trenutnom razumijevanju znanstvenik galaksija je ‘eksplodirala’ u svemir zbog supermasivne crne rupe, izbacujući masivne ‘mjehuriće’ radio svjetlosti.

„Ovi novootkriveni mjehurići – poznati kao radio režnjevi ili radio galaksije – najstariji su svoje vrste koje smo ikada vidjeli,“ tvrdi tim astronoma predvođen Surajitom Paulom i Savitribai Phuleom sa Sveučilišta Pune u Indiji. Osim toga, astronomi pod vodstvom Gopala Krishne sa Sveučilišta u Mumbaiju otkrili su dva novija režnja povezana s matičnom galaksijom. Ovaj objekt predstavlja rijedak par režnjeva, što ukazuje na epizode erupcije iz supermasivne crne rupe galaksije.

Tragovi iz udaljenih dijelova svemira

Radio režnjevi česta su pojava u svemiru; štoviše, nalaze se i u našoj matičnoj galaksiji. Proizvode ih supermasivne crne rupe kada postanu aktivne i počnu konzumirati materiju iz okolnog prostora.

Međugalaktički medij, koji je tanak, plinoviti sloj između galaksija, osjetljiv je na njihove učinke budući da se mogu protezati milijunima svjetlosnih godina izvan galaksija iz kojih potječu. Proučavanje ovih struktura nudi bolje razumijevanje ponavljajuće, epizodne prirode ovog medija i supermasivnih crnih rupa koje ga stvaraju.

Naime, iako crna rupa ‘guta’ gotovo sve, ipak neke čestice ubrzavaju duž linija vanjskog magnetskog polja crne rupe, što u konačnici rezultira nastankom dva ‘mlaza’ koja putuju velikom brzinom.

Česti, no ne pretjerano stari

Zbog njihovog brzog nestanka iz naše perspektive – promatrajući sa Zemlje – ne možemo locirati primjerke starije od 200 milijuna godina. Točnije, jednostavno nestanu prije nego ih imamo priliku vidjeti.

Istraživači su primijetili da bi ti ‘relikti’ mogli pružiti vrijedne informacije o uvjetima koji su doveli do njihovog formiranja. Tim znanstvenika koji stoji iza nove studije tako je sugerirao da je tiho jato galaksija niske mase vruće, opušteno okruženje koje će vjerojatno povećati njihove šanse za preživljavanje.

Potraga

Abell 980 – klaster galaksija udaljen oko 2 milijarde svjetlosnih godina – pokazao se kao potencijalni kandidat za mjesto u kojem bi ove svemirske pojave mogle ‘poživjeti’ dulje. I doista, znanstvenici su tamo otkrili režnjeve stare više od 260 milijuna godina i koji se protežu na više od 1.2 milijuna svjetlosnih godina.

Identificiranje izvora režnjeva bio je sljedeći korak kojim su se pozabavili u drugoj studiji te pratili putanju sve do izvora – najsjajnije galaksije u srcu klastere Abella 980.

Prvi režanj emitiran je prije više od 260 milijuna godina na položaju udaljenom 250 000 svjetlosnih godina. Još jedan par režnjeva stvoren je kada je galaksija ponovno eruptirala u središtu jata. Do sada je otkriveno samo desetak dvostrukih radio galaksija koje su povezane s dva para radio režnjeva.

Ove su galaksije nazvane odvojene dvostruko-dvostruke radio galaksije (eng. detached double-double radio galaxies) zbog činjenice da je roditeljska galaksija dva para režnjeva u Abellu 980 migrirala i razdvojila režnjeve. Prema istraživačima, postojala su još samo dva kandidata za dvostruko dvostruke radio galaksije, tako da je ovo dosad najvjerojatniji primjer. Ponavljajuća priroda izbijanja supermasivnih crnih rupa mogla bi se otkriti osjetljivijim radijskim promatranjima u budućnosti.

Oba rada čekaju znanstvenu recenziju, a trenutno ih se razmatra za objavu u časopisima Astronomy & Astrophysics te Publications of the Australian Astronomical Society.

Znanstvenici otkrili divovske radio-galaksije

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr