Četvrt stoljeća ljudi neprekidno žive izvan Zemlje, bez ijednog prekida, bez ijednog dana praznine. Za nekoliko dana, Međunarodna svemirska postaja (MSP) obilježava 25. godišnjicu stalne naseljenosti, impresivan kontinuitet koji u povijesti istraživanja svemira nema presedana. Od otvaranja prvog pristupnog otvora 2. studenoga 2000. godine, kroz postaju je prošlo gotovo 300 ljudi, uglavnom profesionalnih astronauta, ali i pokoji turist, pa čak i filmski redatelj.
Dok se približava kraj njezina radnog vijeka, NASA već planira budućnost. U sljedećih pet godina američka agencija računa na privatne tvrtke koje bi trebale izgraditi vlastite orbitalne postaje, namijenjene široj znanstvenoj i komercijalnoj zajednici.
Početak ere stalnog života u svemiru
Prva posada Međunaordne svemirske postaje, Bill Shepherd iz NASA-e te ruski kozmonauti Sergej Krikalev i Jurij Gidzenko, poletjela je ruskom raketom Sojuz 31. listopada 2000. s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Dva dana kasnije stigli su do tada hladne i neaktivne svemirske postaje s tri modula. U gotovo pet mjeseci boravka uspostavili su osnovne sustave i pretvorili postaju u prvi trajno nastanjeni dom izvan Zemlje.
Shepherd, bivši pripadnik američkih mornaričkih specijalaca koji se povukao iz NASA-e 2002., danas sjedi u savjetodavnom odboru MSP zajedno s Krikalevom, sada visokim dužnosnikom ruske svemirske agencije. Iako su politički odnosi između Sjedinjenih Država i Rusije “prilično loši”, kaže Shepherd, “na razini ljudi i svemirskih agencija suradnja je i dalje iznimno dobra.”
290 posjetitelja iz 26 zemalja
Do danas je postaju posjetilo 290 ljudi iz 26 država, prema podacima NASA-e. Trenutno na Medunarodnoj svemirskoj postaji boravi sedmero astronauta iz SAD-a, Rusije i Japana. Većina posjetitelja ondje je stigla putem svojih nacionalnih programa.
Prvi koji je sam platio odlazak u svemir bio je američki poduzetnik Dennis Tito, koji je 2001. s Rusima poletio unatoč protivljenju NASA-e. Rusija je, u potrazi za financijskim sredstvima, nastavila nuditi mjesta privatnim putnicima, a 2021. na postaju je poslala i filmsku ekipu.
NASA danas službeno podupire komercijalne misije i omogućuje privatnim posadama dvotjedne boravke. Nedavno su u posjet došli astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske, prvi iz tih zemalja u nekoliko desetljeća, zajedno s Peggy Whitson, prvom ženom koja je zapovijedala postajom. “Svemir spaja ljude”, rekla je Whitson.
Opasnosti i nepredviđene situacije
Iako danas sve izgleda rutinski, u stvarnosti ništa na MSP nije uistinu rutinsko. Bivši administrator NASA-e Jim Bridenstine podsjetio je da su brojni incidenti pokazali koliko je svemir i dalje neprijateljsko okruženje: gotovo utapanje astronauta tijekom svemirske šetnje, nekontrolirano okretanje postaje nakon neuspjelog pristajanja, pukotine i curenja zraka, pa i stalna prijetnja svemirskog otpada.
Shepherd priznaje da ga izdržljivost postaje i dalje zadivljuje: “Činjenica da mnogi sustavi rade više nego dvostruko dulje od planiranog doista je nevjerojatna.”
Od skromnih početaka do udobnog doma u orbiti
Uvjeti života na postaji danas su neusporedivo bolji nego u prvim godinama misije. “Danas je to četverozvjezdani hotel,” kaže Bill Shepherd. “Za svemir, bolje ne može.”
MSP je danas veličine nogometnog igrališta i sadrži brojne laboratorije za istraživanja u fizici, biologiji i medicini. Astronauti imaju pristup internetskom telefonu za osobne pozive, a najpoznatiji dio postaje je prozor-kupola, stakleni panoramski modul s pogledom na Zemlju, odakle se snimaju neke od najimpresivnijih fotografija i videozapisa iz orbite.
Kanadski astronaut Chris Hadfield upravo je ondje 2013. godine postao internetska senzacija kada je iz svemira izveo pjesmu Space Oddity Davida Bowieja. U međuvremenu su na postaji niknuli i mali “svemirski vrtovi” u kojima su uzgojeni čili papričice i cinije, isprobana je prva espresso-kava, pa čak i pećnica za kekse. Jedino što posada još nema jest tuš i perilicu rublja, umjesto toga, koriste vlažne spužve, a odjeća se nakon uporabe jednostavno baca.
Životne priče između Zemlje i svemira
Tijekom 25 godina na MSP dogodilo se i mnogo osobnih trenutaka, radosnih i tužnih. Neki su se astronauti vjenčali ili dobili djecu dok su bili u orbiti. Američki astronaut Mike Fincke, primjerice, svjedočio je rođenju svojeg djeteta 2004. putem videopoziva iz svemira, a danas se ponovno nalazi na postaji.
Bilo je i tragedija: 2007. majka jednog astronauta poginula je u prometnoj nesreći, a 2011. Scott Kelly primio je vijest da je njegova šogorica, kongresnica Gabrielle Giffords, teško ranjena u atentatu, ali je preživjela.
Neki su, pak, morali produžiti svoj boravak zbog tehničkih problema. Najnoviji slučaj dogodio se 2024., kada su Butch Wilmore i Suni Williams na MSP ostali više od devet mjeseci, iako su trebali provesti samo tjedan dana, nakon što je Boeingova letjelica Starliner zabilježila kvar. NASA je za njihov povratak na Zemlju morala angažirati SpaceX.
Znanost u bestežinskom stanju
Na MSP je provedeno više tisuća eksperimenata, od istraživanja fizike fluida i materijala do biomedicine i genetike. Mnogi su bili usmjereni na same astronaute. Kada je jednom od njih otkriven krvni ugrušak u vratu, liječnici su prvi put morali provoditi liječenje na daljinu, u stvarnom vremenu, iz kontrolnog centra na Zemlji.
Jedno od najpoznatijih istraživanja provedeno na Međunarodnoj svemirskoj postaji bilo je NASA-ino istraživanje o blizancima s braćom Scottom i Markom Kellyjem. Scott je tijekom 2015. i 2016. proveo godinu dana na postaji, dok je njegov brat Mark ostao na Zemlji, kako bi se usporedili biološki učinci dugotrajnog boravka u svemiru na ljudski organizam. Mark Kelly ranije je zapovijedao misijom Space Shuttlea koja je na MSP dostavila i instalirala detektor kozmičkih čestica Alpha Magnetic Spectrometer, koji i danas prikuplja podatke o visokoenergetskim česticama iz svemira.
Kraj jedne ere i početak nove
Sudbina MSP već je poznata. NASA je 2025. potpisala ugovor sa SpaceX-om vrijedan gotovo milijardu dolara za njegovo kontrolirano uklanjanje iz orbite početkom 2031. Letjelica će pristati na postaju i usmjeriti je prema atmosferi, gdje će većina konstrukcije izgorjeti iznad Tihog oceana.
Prije toga, privatna tvrtka Axiom Space planira odvojiti vlastiti modul koji će postati jezgra nove komercijalne postaje. Slične planove razvijaju i druge tvrtke. NASA nastoji izbjeći “prazan prostor” između gašenja MSP i početka rada novih privatnih orbitalnih postajam, kako bi američka prisutnost u svemiru ostala neprekinuta.
Četvrt stoljeća nakon što su trojica astronauta otvorila prva vrata svemirskog doma čovječanstva, MSP ostaje dokaz da dugoročna suradnja, čak i u doba političkih napetosti, može nadživjeti sve granice, doslovno i metaforički.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
