kozmos.hr
Svemir

Znanstvenici pronašli dokaze o slanim jezerima na Marsu?

Slana voda na Marsovom južnom polu. Izvor: Esa.org.
objavljeno

Znanstvenici su otkrili dokaze koji dodatno potvrđuju mogućnost postojanja slanih jezera u podnožju Marsovih polova. 

Reflektivni potpisi ispod površine Marsa

Znanstvenici su pronašli još jedan dokaz moguće prisutnosti slane vode ispod Marsove površine. Riječ je o svijetlim reflektivnim potpisima ispod površine Crvenog planeta. Radar MARSIS na orbiteru Mars Express prvi je put otkrio ove signale u razdoblju između 2010. i 2019.

Science je objavio njihovo istraživanje 2018., a Nature Astronomy 2021., a u obje studije sugerira se da su refleksije uzrokovane postojanjem slanih jezera. Sada su nove studije ponudila daljnje dokaze koji učvršćuju ovo tumačenje, a objavljene su u prestižnim časopisima Nature Communications i Journal of Geophysical Research Planets.

Jezera na Marsu

Novi laboratorijski eksperiment i simulacija isključili su alternativna tumačenja, tvrdi profesor Caprarelli. Znanstvenici su istraživali pitanja poput “jesu li jaki radarski signali mogli biti uzrokovani glinom ili slanim ledom ili se radi o konstruktivnim smetnjama?”


U svojim najnovijim radovima, istraživači se također bave dugogodišnjim pitanjem u vezi s temperaturama na južnoj polarnoj kapi. Temperature su donedavno smatrane preniskima za omogućavanje prisutnosti tekuće slane vode, no sada su se otvorile druge mogućnosti. Nove toplinske modele razvio je profesor Caprarelli, pomoćni profesor u Centru za astrofiziku Sveučilišta Southern Queensland. Modeli su zatim korišteni za predviđanje raspona temperatura ispod Marsove južne polarne kape, ispod južnih polarnih slojevitih naslaga (SPLD).

Pogled na južnu polarnu kapu Marsa. Bijeli led je kapa zaostalog ugljičnog dioksida koja se nalazi na vrhu i štiti mnogo deblje CO2-ledenjake. Okolni teren sastoji se od crvene prašine koja prekriva planine u pozadini i 4 kilometra debele H2O-ledene kape (©NASA).
Pogled na južnu polarnu kapu Marsa. Bijeli led je kapa zaostalog ugljičnog dioksida koja se nalazi na vrhu i štiti mnogo deblje CO2-ledenjake. Okolni teren sastoji se od crvene prašine koja prekriva planine u pozadini i 4 kilometra debele H2O-ledene kape. Izvor: Nasa.gov.

Mars je ‘živ’: ispod njegove površine nalaze se velike količine tekuće lave

Fizička svojstva

“Odlučili smo proučiti fizička svojstva samih naslaga modeliranjem širenja radarskih valova kroz vodu, led i prašinu.” Nadalje, izračunato je da se postotak prašine u naslagama kreće između 5 i 12 posto, što posljedično ograničava baznu temperaturu na -43°C. “Naše studije pokazuju da je temperatura u bazi SPLD-a koju su dosad izračunali drugi istraživači (otprilike -103 do -93 °C) uvelike podcijenjena i umjesto toga može lako doseći -73°C, što je unutar raspona temperature taljenja perkloratnih slanih otopina”, naveo je profesor Caprarelli.

Nedavni eksperimenti koje su proveli Sveučilište Roma Tre (Italija) i Southwest Research Institute (SAD) potvrđuju ove rezultate. Znanstvenici su otkrili da salamure na revidiranim temperaturama imaju fizička svojstva koja su u potpunosti u skladu s radarskim signalima dobivenim s južnog pola Marsa.

Potraga za špiljama za kolonije na Marsu

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.