Mars je ‘živ’: ispod njegove površine nalaze se velike količine tekuće lave

Mars možda ipak nije geološki ‘mrtav’. Prema znanstvenicima, moguće je da rastopljena lava ključa ispod njegove površine.

Mars sadrži lavu ispod površine

Mars ne prestaje s iznenađenjima. Među geolozima je sve do nedavno bila uvriježena pretpostavka kako je Mars geološki ‘mrtav’. Usprkos tome, u najnovijem izvješću znanstvenici predvođeni ETH Zurichom pokazali su temeljem seizmičkih signala da vulkanizam i dalje oblikuje površinu Marsa. Seizmolozi ETH Zurich pregledali su seizmičke podatke 1.300 potresa koji su prikupljani još od 2018. godine, kada je NASA-ina misija InSight postavila SEIS seizmometar na Mars.

Znanstvenici su promatrali potrese različitih magnituda, a analiza njihovih položaja i spektralnih karakteristika dala je iznenađujuće rezultate. Epicentri ovih potresa nalaze se u Cerberus Fossae, području s mnogo pukotina i grabena.

Upoznajte SHIELD – NASA-in novi projekt slijetanja na Mars

Važnost Cerberus Fossae

Međunarodni tim istraživača predvođen ETH Zurich analizirao je više od 20 nedavnih potresa koji su nastali u sustavu Cerberus Fossae graben. Seizmički podaci pokazali su da bi iza potresa niske frekvencije mogla stajati rastopljena lava odnosno vulkanska aktivnost. Znanstvenici smatraju da bi se potresi mogli objasniti magmom na određenoj dubini.

Znanstvenici su također otkrili da je unutarnji dio Cerberus Fossae najviše pogođen potresima. Skeniranjem orbitalnih slika tog područja, uspjeli su locirati epicentre vrlo blizu strukture koja se prije nazivala “mlada vulkanska pukotina”. Nabori plašta u Cerberus Fossae okruženi su tamnim naslagama prašine, ne samo u dominantnom smjeru vjetra, već u svim smjerovima.

Mars je i dalje aktivan

U znanstvenom časopisu Nature, Simon Stähler, glavni autor istraživanja, objasnio je da tamnija nijansa prašine sugerira relativno mladi postanak – možda u posljednjih 50.000 godina. Stähler je viši znanstvenik koji radi u timu za seizmologiju i geodinamiku koju vodi profesor Domenico Giardini na Institutu za geofiziku, ETH Zurich. Zadatak istraživanja Zemljinih planetarnih susjeda nije jednostavan. Mars je jedini planet, uz Zemlju, na kojem znanstvenici imaju rovere, landere, a sada i dronove koji prenose podatke, dok su se ostala istraživanja planeta oslanjala isključivo na snimke orbite.

InSightov SEIS je među najosjetljivijim seizmometrima ikada instaliranim na drugom planetu. Korištenje seizmičkih podataka zajedno s orbitalnim slikama omogućuje geofizičarima i seizmolozima da bolje razumiju što se događa na Marsu.

James webb snimio svoje prve slike Marsa

Možemo mnogo toga naučiti od Marsa

Možemo puno toga naučiti o geološkim procesima na Zemlji, promatrajući geološke procese na Marsu, jednom od naših najbližih susjeda. Koliko zasad znamo, Crveni planet je jedini koji je možda nekada imao magnetsko polje (njegova se jezgra sastoji od željeza, nikla i sumpora). Prema topografskim opažanjima, Mars je vjerojatno imao gušću atmosferu i ogromna vodena prostranstva. Unatoč tome što njegove polarne kape više nisu prekrivene snijegom, znanstvenici su na njima pronašli smrznutu vodu – najvjerojatnije suhi led.

Teško je zamisliti da je Mars bio izuzetno ‘živ’ prije otprilike 3,6 milijardi godina, barem s trenutne geofizičke točke gledišta, kada gledamo slike njegovog golemog, suhog i prašnjavog krajolika. Međutim, Olympus Mons, vulkanska planina koja je gotovo tri puta viša od Mount Everesta, stvorena je neprestanim vulkanskim izbacivanjima u regiji Tharsis Montes. Mars je također još uvijek ‘živ’, što dokazuju i potresi koji dolaze iz Cerberus Fossae, regije nazvane po “paklenom psu iz Hada” (grčka mitologija).

Na Marsu pronađeni dokazi drevnih poplava

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr