Europska svemirska agencija objavila je novi pogled na Mamers Valles, golemi sustav dolina i kanjona na Marsu. Na fotografijama orbitera Mars Express vide se deseci aktivnih prašinskih vrtloga, kratkotrajnih atmosferskih pojava koje po Crvenom planetu premještaju goleme količine prašine.
Prašinski vrtlozi ostavili su tragove u kadru
Na prvi pogled, novi prizor koji je zabilježio Mars Express izgleda kao još jedna detaljna karta marsovskog reljefa: doline, strme padine, tamniji nanosi i tragovi starog leda. No u podacima se vidi i nešto mnogo pokretnije. Iznad dijela sustava Mamers Valles istodobno se kovitla više od 30 aktivnih prašinskih vrtloga.
Takvi vrtlozi nastaju kada se dijelovi Marsove površine zagriju na Suncu. Zrak neposredno iznad tla tada se počinje dizati, uvlači prašinu i pretvara se u uski, rotirajući stup. Slične pojave postoje i na Zemlji, osobito u suhim i prašnjavim područjima, ali marsovske verzije mogu biti znatno veće. Neki prašinski vrtlozi na Marsu dosežu visinu do 8 kilometara, mogu se kretati kilometrima i razviti brzine do 45 metara u sekundi.
Njihova važnost nije samo vizualna. Prašina je jedan od ključnih elemenata Marsove atmosfere i klime. Vrtlozi je podižu s tla, premještaju preko velikih udaljenosti i ostavljaju tragove na površini. Ponekad su dovoljno snažni da očiste solarne panele robotskih misija, a ponekad samo iscrtaju tamne, prolazne linije po regolitu.
Kamera koja otkriva ono što se pomiče
Mars Express posebno je koristan za ovakve opservacije zbog kamere High Resolution Stereo Camera, jednog od glavnih instrumenata na orbiteru. Ona ne stvara sliku jednim jedinim pogledom. Za jedan prikaz kombinira niz uzastopnih podataka iz najviše devet zasebnih kanala, koji Mars gledaju iz različitih smjerova, u različitim bojama ili kroz kombinaciju tih pristupa.
Ako se površina tijekom tih uzastopnih mjerenja ne mijenja, svi se podaci uredno poklope. Ako se nešto pomiče, razlika postaje vidljiva. Upravo se zato aktivni prašinski vrtlozi izdvajaju od okolnog terena. U novim podacima vide se kao male svijetle točke s ružičastim tragom iza sebe, što pokazuje da se vrtlozi kretali dok ih je letjelica promatrala.
Kombiniranjem različitih kanala znanstvenici mogu odrediti i smjer te brzinu kretanja tih vrtloga. Takav pristup već je korišten s podacima misije Mars Express i orbitera ExoMars Trace Gas Orbiter. Na taj je način analizirano više od tisuću vrtloga nalik malim tornadima, čime se dobiva bolja slika o tome kako vjetrovi nose prašinu oko planeta.
Mamers Valles čuva tragove vode, leda i lave
Područje Mamers Valles jedno je od onih marsovskih mjesta na kojima se u istom krajoliku vidi više različitih razdoblja geološke povijesti. Riječ je o razgranatom sustavu kanjona i dolina koji se pruža oko 1000 kilometara, od drevnih južnih visoravni prema sjevernim nizinama. Pojedini dijelovi široki su do 25 kilometara i duboki do 1,2 kilometra.
Naziv je uveden 1976. godine. “Mamers” potječe iz starog oskičkog jezika predrimske Italije i znači Mars, dok “Valles” označava dolinu.
Reljef oko tih kanala nije jednoličan. Ondje se nalaze strma uzvišenja ravnog vrha, litice, tamni nanosi, ledenjaci prekriveni krhotinama i prašinom te tragovi materijala koji se nekoć kretao niz padine. Dio tamnijeg materijala u dolinama vjerojatno čine vulkanski pijesci, nastali na tom području ili doneseni vjetrom.
Mnogi oblici u Mamers Vallesu upućuju na davnu aktivnost vode, lave i leda. Posebno su važni tragovi ledenjaka prekrivenih stijenama i prašinom. Na podovima dolina vide se izduženi nabori i teksture koje su nastale kada su se takvi ledenjaci spuštali niz obje strane doline i susretali u središnjem dijelu.
Vodeni led danas nije stabilan na otvorenoj površini Marsa. No ondje gdje je zaštićen slojem kamenja i prašine može preživjeti mnogo dulje jer nije izravno izložen atmosferi. Upravo takvi skriveni ledeni ostaci čine Mamers Valles važnim područjem za razumijevanje starije, hladnije i vlažnije povijesti Marsa.
Dvadeset godina pogleda na Mars iz orbite
Mars Express već je prije promatrao ovo područje, uključujući regije oko Mamers Vallesa i susjedni Deuteronilus Mensae. Novi podaci nastavljaju niz opservacija koje traju od 2003. godine, kada je letjelica lansirana prema Marsu.
Sustav Mamers Valles potječe iz razdoblja prije oko 3,8 milijardi godina. To je vrijeme posebno važno jer se Mars tada počeo mijenjati iz toplijeg, vlažnijeg i geološki aktivnijeg svijeta u hladan i suh planet kakav poznajemo danas.
Mars Express tijekom više od dva desetljeća kartira površinu Marsa u boji, visokoj razlučivosti i tri dimenzije. Novi prizor iz Mamers Vallesa pokazuje dvije strane istog planeta: drevni teren oblikovan vodom, ledom i lavom te današnju, tanku atmosferu koja još uvijek pokreće prašinu iznad njegovih kanjona.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
