kozmos.hr
Svemir

Letjelica Juno snimila sjenu Jupiterovog mjeseca

Ganimedova sjena.
objavljeno

NASA-ina letjelica Juno, koja trenutno kruži oko planeta Jupitera, za vrijeme svog četrdesetog bliskog preleta pokraj planeta 25.2.2022. uspjela je snimiti ogromnu sjenu na njegovoj površini. Radi se, dakako, o sjeni koju je bacio Jupiterov najveći mjesec Ganimed.

Sliku koju vidite za NASA-u je priredio fotograf Thomas Thomopoulos od izvornih podataka koje je vratila kamera JunoCam s letjelice Juno. U trenutku fotografiranja, letjelica se nalazila oko 71 000 kilometara iznad Jupiterovih oblaka, i to 55 stupnjeva južno od njegovog ekvatora. Za usporedbu, Ganimedova orbita udaljena je od planeta 1,1 milijun kilometara.

Ganimedova sjena.
Ganimedova sjena na površini Jupitera. Izvor: NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS. Konstrukcija slike: Thomas Thomopoulos.

Kada bi se teoretski nalazili na Jupiteru (što je nemoguće, jer on nema konkretnu površinu već je sastavljen od raznih plinova) unutar te sjene, doživjeli bi taj događaj kao pomrčinu Sunca. U tom slučaju, Ganimed bi se našao točno između točke promatranja i Sunca, isto kao što se kod pomrčina Sunca na Zemlji između promatrača i Sunca nalazi naš Mjesec. Takve su situacije na Jupiteru puno češće nego na Zemlji, valja naglasiti. To je primarno rezultat toga što Jupiter broji čak 79 prirodnih satelita, od kojih su 53 potvrđena i imenovana, a njih 26 još uvijek čeka službenu klasifikaciju. Od svih tih satelita, njih četiri su iznimno velikih dimenzija i zovemo ih „Galileovim mjesecima“ jer ih je uočio još Galileo u 16. stoljeću. To su, redom, Io, Europa, Ganimed i Kalista. U tjedan dana, Ganimed presječe pogled s Jupitera na Sunce jednom, Europa dvaput, a Io tri puta. Sjena i pomrčina Sunca, drugim riječima, na Jupiteru ne fali, pogotovo ako uzmemo u obzir blizinu tih satelita Jupiteru zbog čega i sjene budu relativno velikih dimenzija.


Promjer Ganimeda iznosi 5268 kilometara, što ga čini ne samo najvećim Jupiterovim mjesecom, već najvećim mjesecom u cijelom Sunčevom sustavu, te ukupno devetim najvećim objektom općenito u Sunčevom sustavu. Toliko je velik, zapravo, da je od njega manji čak i jedan od planeta—Merkur. O Ganimedu svake godine saznajemo sve više i više, a Juno mu se u jednom trenutku približila na samo 1000 kilometara visine, kada je snimila njegovu sjevernu hemisferu punu kratera i kanjona.

Krater Tros na ganimedu
Snimka kratera Tros na sjeveru Ganimeda. Tros je najhladnije mjesto na cijelom Ganimedu. Izvor: NASA/JPL-CALTECH/SWRI/MSSS/KEVIN M. GILL.

Sonda Juno se u Jupiterovoj orbiti nalazi od 2016. godine, isto kao i sonda Galileo, i plan je da ona tamo ostane do 2025. Glavna zadaća letjelice Juno je kontinuirano promatrati Jupiterov sastav, gravitacijsko polje, magnetsko polje i njegovu polarnu magnetosferu. Uz te dvije letjelice, kraj planeta Jupitera su do sada prošli Pioneer 10 (1973., prva misija na Jupiter), Pioneer 11 (1975.), Voyager 1 (1979.), Voyager 2 (1979.), Ulysses (1992. i onda opet 2004.), Cassini-Huygens (2000.), i New Horizons (2007.).

Snimke i podaci s kamere JunoCam dostupni su javnosti, koja se poziva i potiče na to da ih analizira i iz njih izrađuje nove materijale, i tim izvornim snimkama možete pristupiti ovdje. NASA često javno objavljuje podatke sa svojih letjelica, čime se ljudi diljem svijeta potiču na sudjelovanje u razvitku astronomije i znanosti općenito.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Carter, Jamie. „Ganymede’s Mighty ‘Moon Shadow’ Captured On Jupiter As NASA’s Juno Reveals New Insights“. Forbes, 2022. https://www.forbes.com/sites/jamiecartereurope/2022/03/08/the-ultimate-moon-shadow-captured-on-jupiter-as-nasa-reveals-new-insights-into-its-planet-sized-source/?sh=6273e938588b (22.4.2022.).

Hartono, Naomi, ur. „Juno Captures Moon Shadow on Jupiter“. NASA, 2022. https://www.nasa.gov/image-feature/juno-captures-moon-shadow-on-jupiter (22.4.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.