U srijedu ujutro iz svemirskog centra Kennedy u Floridi uspješno je lansirana raketa Falcon 9 s tri nova satelita namijenjena proučavanju Sunčeve aktivnosti i svemirskog vremena. Riječ je o zajedničkoj misiji NASA-e i Nacionalne oceanografske i atmosferske administracije (NOAA) vrijednoj ukupno oko 1,6 milijardi dolara. Sateliti će se rasporediti na udaljenosti od oko 1,6 milijuna kilometara od Zemlje, u točki pogodnoj za kontinuirano promatranje Sunca i solarnog vjetra.
Prvi među njima je NASA-in Interstellar Mapping and Acceleration Probe (IMAP), koji će proučavati vanjske granice heliosfere, golemog omotača plina oblikovanog solarnim vjetrom koji okružuje Sunčev sustav. Osim znanstvene uloge, IMAP će imati i operativnu važnost: omogućit će do 30 minuta ranija upozorenja na snažne solarne oluje. To je posebno značajno za astronaute koji će u sklopu programa Artemis putovati prema Mjesecu, jer im takva predviđanja mogu osigurati pravovremenu zaštitu od pojačanog zračenja. Očekuje se da će opservatorij biti potpuno operativan do početka iduće godine, uoči planirane misije četvero astronauta oko Mjeseca.
Drugi NASA-in instrument, Carruthers Geocorona Observatory, proučavat će vanjski sloj Zemljine atmosfere, tzv. geokoronu, koja se proteže daleko izvan Mjeseca i svijetli u ultraljubičastom spektru. Opservatorij nosi ime po Georgeu Carruthersu, znanstveniku koji je konstruirao prvi ultraljubičasti teleskop. Taj su instrument astronauti misije Apollo 16 postavili na Mjesec 1972. godine.
NOAA-in novi opservatorij za stalno praćenje
Treći satelit pripada NOAA-i i predstavlja njezin najnoviji opservatorij za svemirsko vrijeme. On će u neprekidnom režimu 24-satnog praćenja bilježiti Sunčevu aktivnost i solarni vjetar, kako bi se na vrijeme detektirali izboji plazme i erupcije koje mogu omesti komunikacije, oštetiti satelite ili ugroziti električne mreže na Zemlji. NOAA-in opservatorij trebao bi započeti puni operativni rad na proljeće iduće godine.
NASA financira svoja dva satelita s oko 879 milijuna dolara, dok NOAA-in doprinos iznosi 693 milijuna dolara. Iako NASA već raspolaže flotom sondi za promatranje Sunca, čelnica znanstvenih misija Nicky Fox istaknula je da će novi instrumenti omogućiti osjetljivija mjerenja i znatno precizniji uvid u dinamiku Sunčeve aktivnosti.
Primarni cilj novih satelita je detaljnije razumjeti procese na Suncu i razviti pouzdanija predviđanja svemirskog vremena, čime se povećava sigurnost na Zemlji i u svemiru. Polarne svjetlosti, iako upečatljiv vizualni efekt solarnih oluja, nisu u fokusu misije. Ključna zadaća instrumenata je pravodobno upozoriti na pojačano zračenje koje može ugroziti satelite, komunikacijske sustave i astronaute. Upravo zato NASA ističe da će sustav ranog upozorenja biti od posebne važnosti za nadolazeću misiju Artemis: u slučaju snažne solarne oluje, posada će moći privremeno potražiti zaklon u kapsuli kako bi smanjila izloženost.
Ovi novi sateliti predstavljaju ključan iskorak u kombiniranju znanstvenih istraživanja i praktičnih sustava ranog upozorenja, čime se istodobno unapređuje naše razumijevanje Sunca i povećava sigurnost budućih misija u duboki svemir.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
