Svemir je lijepo, ali tajanstveno mjesto.
Svemir. Nitko ne zna koliko je velik. Da, ogroman je, ali koliko? I, kad kažemo Svemir, na što zapravo mislimo? Najbolja definicija opisala bi Svemir kao sav prostor i vrijeme i njegov sadržaj, uključujući planete, zvijezde, galaksije i sve druge oblike materije i energije.
Iako je prostorna veličina cijelog Svemira nepoznata, moguće je izmjeriti uočljivi Svemir. Ali te dvije stvari su potpuno različite.
Pa, što zapravo znamo o Svemiru?
Astronomi pretpostavljaju da pravilna udaljenost – udaljenost koja bi se izmjerila u određeno vrijeme, uključujući sadašnjost – između našeg planeta i onoga što se smatra rubom promatranog Svemira iznosi 46 milijardi svjetlosnih godina (14 milijardi parseka), što znači da promjer promatranog Svemira iznosi oko 93 milijarde svjetlosnih godina (28 milijardi parseka).
Najbolji dio? Astronomi kažu da se još uvijek širi!
Kako je objasnio astrofizičar Ethan Siegel, “na temelju onoga što do sada znamo, dio Svemira koji nam je danas dostupan, 13,8 milijardi godina nakon Velikog praska, sada ima radijus od 46 milijardi svjetlosnih godina.”
To je broj koji naš um ne može dokučiti.
Na temelju promatrane brzine širenja i činjenice da znamo da je naš Svemir sačinjen od:
- 68% tamne energije, koja djeluje poput kozmološke konstante,
- 27% tamne materije, koja se razrjeđuje volumenom dok se Svemir širi,
- 4,9% normalne tvari, koja djeluje poput tamne tvari, ali se i sudara sama sa sobom,
- 0,1% neutrina, koji danas djeluje poput materije, ali poput zračenja kad se približi brzini svjetlosti, i
- 0,01% fotona koji se razrjeđuju volumenom, a također se njihove valne duljine rastežu i hlade kako se Svemir širi,
Tri su moguća oblika Svemira:
- ravna (nulta zakrivljenost);
- sferna ili zatvorena (pozitivna zakrivljenost); ili
- hiperbolična ili otvorena (negativna zakrivljenost).
Ali krenimo od Zemlje i pogledajte kako se ona uspoređuje s ostatkom svemira.
Fotografija ispod je možda najpoznatija slika ikad snimljena: Earthrise. Naš planet. Dom. Naš vlastiti otok u svemiru.
Zemlju u putovanju kroz svemir prati vlastiti prirodni satelit, senzacionalno nazvan Mjesec.
Slika dolje prikazuje udaljenost između Zemlje i Mjeseca.
Čovječanstvo je kročilo na Mjesec. I to je najdalje što smo dosad uspjeli.
Zanimljivo je da je udaljenost između Zemlje i Mjeseca oko 384.400 kilometara (238.555 milja), što znači da bi svi planeti u Sunčevom sustavu mogli stati između Zemlje i Mjeseca.
Ali naš Sunčev sustav više je od planeta i mjeseca.
Zapravo je to masivno susjedstvo koje još uvijek nismo u potpunosti istražili.
Evo pogleda na mjesece u našem Sunčevom sustavu, u usporedbi sa Zemljom.
Najveći planet Sunčevog sustava je plinski div Jupiter. Evo slike koja pokazuje koliko je velik. Uspoređuje dio planeta sa sjevernoameričkim kontinentom.
Ovo ispod je Zemlja u usporedbi s Jupiterom.
Uskovitlani oblaci na površini Jupitera.
Planeti u našem Sunčevom sustavu su prekrasni, a jedan od meni najdražih je Saturn.
Da Zemlja ima prstenove poput Saturna, ovako bi to izgledalo s površine našeg planeta.
Sunčev sustav u kojem živimo također može biti i opasno mjesto. Ne vjerujete mi? Pitajte dinosaure. Slika dolje je usporedba komete i L.A.
Evo Zemlje u usporedbi s Marsom.
Ovo je Zemlja, kako se vidi s Marsa.
A evo kako izgleda zalazak sunca s površine crvenog planeta.
Evo pogleda s orbite Marsa, koji gleda prema Zemlji i Mjesecu.
Da putujete blizu Saturna i okrenete se prema našem planetu, ovako bi izgledala Zemlja.
Ovako Zemlja izgleda s udaljenosti od oko 4 milijarde milja.
Ovako izgleda Ultima Thule; najudaljeniji objekt istražen u našem Sunčevom sustavu svemirskom letjelicom.
Stvari postaju sve manje i manje kako zumirate van Sunčeva sustava, zar ne?
Astronomi tvrde da u Svemiru ima više zvijezda nego zrna pijeska na Zemlji. Tko želi brojati?
No, vratimo se na trenutak na Sunce i pogledajte našu zvijezdu. Sunce je masivno, a naši planeti u usporedbi s njim izgledaju poput igračaka.
Evo bolje usporedbe između Sunca i Zemlje.
Sunčeva pjega i Zemlja.
I dok je naše Sunce masivno, u Svemiru postoje veće zvijezde. Zvijezda poznata kao V.Y. Canis Majoris je oko 1.000.000.000 puta veći od našeg Sunca.
U Svemiru postoje neke prilično ogromne zvijezde.
Ali čak i gledajući gornje slike, teško je dobiti ideju o veličini kozmičkih tijela u Svemiru.
Slika dolje može nam pomoći da shvatimo koliko su velike stvari u Svemiru. Pogledajte sliku ovako: Da je naše Sunce krvna stanica, Mliječna staza bila bi velika poput Sjedinjenih Država.
A Mliječna staza samo je jedna od mnogih galaksija u Svemiru.
Ovdje se nalazimo mi.
Evo boljeg pogleda na to gdje se mi nalazimo na Mliječnoj stazi.
Ovo je dolje umjetnička ilustracija pravog oblika Mliječne staze, sa S-nalik osnovama u vanjskim dijelovima diska.Izvor: CHEN Xiaodian.
Noću, kad podignete pogled, znajte da su sve zvijezde koje vidite dio ovog žutog kruga na donjoj slici.
Ovo su mogli istražiti naši teleskopi poput nedavno umirovljenog svemirskog teleskopa Kepler.
Mislite li da je Mliječni put velik? Pogledajte druge galaksije u Svemiru.
Gotovo je nemoguće dokučiti veličinu ovih galaksija. Zamislite zvijezde koje sadrže? I planete koji su unutar tih galaksija.
Kažu da veličina nije bitna. Ali ovdje je usporedba jedne od najvećih Crnih rupa koja postoji, u usporedbi sa Zemljinom i Neptunovim orbitama.
Evo još jedne Crne rupe i uspoređenih orbita planeta.
Kao što vidite, Svemir je velik. No koliko je velik vjerojatno je teško razumjeti. Pogledajte ovu sliku Mliječne staze od 9 gigapiksela. Dolje je samo mali dio.
Još jedan pogled na gornju sliku.
Sve su te točke zapravo zvijezde.
Evo još jednog pogleda na Mliječnu stazu. Ovo je slika Mliječne staze s 46 milijardi piksela. Slika dolje također je samo mali dio izvorne slike.
Evo malog dijela slike Hubble-ovog ultra dubokog polja.
Slika dolje prikazuje (novo) Hubble-ovo ultra-duboko polje.
Ali, maknimo se od Mliječne staze.
Ovo je međuzvjezdana četvrt našeg Sunčevog sustava.
A naša je galaksija dio druge skupine galaksija koja se naziva Lokalna galaktička skupina. Evo kako to izgleda.
Ako se još više udaljite, vidjet ćete da smo dio superklastera galaksija: Laniakea.
Ovo je vidljivi Svemir.
Drugi pogled.
Evo još jednog pogleda na neke stvari koje smo vidjeli gore.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
