Prema znanstvenicima, maksimalni ljudski životni vijek je 120-150 godina.
Skupina gerontologa, koji su izgradili model dobnih promjena na temelju različitih pokazatelja ljudskog zdravlja, zaključili su da maksimalni ljudski životni vijek može biti 120-150 godina. Nakon toga, prema njihovom izračunu, stabilizacija će postati potpuno nemoguća – osim ako se ne pojave novi lijekovi protiv starenja.
Rekorderom ljudske dugovječnosti službeno se smatra Francuskinja Jeanne Calment koja je, prema dokumentima, umrla u 122 godini. Mnogi su gerontolozi uznemireni kako je ovaj rekord star već gotovo 25 godina, tijekom kojih ga nitko nije uspio srušiti. I to bi se moglo očekivati, s obzirom na to da prosječni životni vijek kako u cijelom svijetu tako i u razvijenim zemljama ne prestaje rasti.
Postoji mnogo načina za objasniti zašto nitko nije uspio nadmašiti Jeanne Calment. Netko gradi teorije zavjere prema kojima su njezini dokumenti lažni, a zapravo nije bilo dokaza. Drugi istraživači sumnjaju da postoji apsolutni maksimum za ljudski život, “strop” kojem se Calment približila i koji nitko ne može probiti.
Između ostalog, ukazuju da maksimalna ljudska dugovječnost (odnosno rekord) raste puno sporije od prosjeka i čini se da doseže plato. Napokon, predstavnici trećeg gledišta ne dijele ovo mišljenje.
Taj se pesimizam pripisuje nedostatku zapisa o peripetijama statistike: premalo je slučajeva velike dugovječnosti, a slučajna “odstupanja” od općeg uzorka prerijetka su da bi se uklopila u skladnu krivulju.
10 važnih o maksimalnom ljudskom životnom vijeku
Pozadina
Skupina znanstvenika ruskog podrijetla iz Singapura, Rusije i Sjedinjenih Država, koju je predvodio Peter Fedichev, pokušala je pristupiti problemu iz drugog kuta. Umjesto da gledaju maksimalni životni vijek suvremenih ljudi, istraživači su pokušali procijeniti brzinu njihovog starenja i izračunati do koje točke bi “rok trajanja” osobe ionako trebao isteći.
Biološki marker starenja
Odabrali su Potpunu krvnu sliku (CBC) kao biološki marker starenja, jednostavan znak koji se mjeri svaki put kad osoba daruje krv za analizu.
Prikupljajući podatke o 471.473 ljudi iz britanske baze podataka (UK Biobank) i 72.925 sudionika američke dugoročne studije (NHANES), autori rada primijenili su na njih metodu analize glavnih komponenata.
Kao rezultat, dobili su tri komponente – omjer koncentracije jednoličnih elemenata – i kombinirali ih u dinamički pokazatelj stanja organizma (DOSI).
Testovi
Kako bi testirali da novi biomarker – DOSI – odražava stvarnu brzinu starenja, istraživači su testirali kako se on mijenja s godinama. Pokazalo se da vrijednost DOSI raste od rođenja i nakon 20 godina prolazi razdoblje platoa, a nakon 50 godina ponovno počinje rasti.
Izvor: Pyrkov i sur. / Nature Communications, 2021 pic.twitter.com/keGc4wO6Hc
— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 28, 2021
A – metoda analize glavnih komponenata primijenjena na analizu krvi i putanju starenja izgrađenu na temelju dobivenog modela. B – promjena DOSI indeksa kod „krhkijih“ Amerikanaca (crvena točka) i Amerikanaca općenito (crvena puna crta) u usporedbi s težinom (plave točke) i predviđanja koja proizlaze iz teorije rasta i razvoja (plavi kurziv) . C je raspodjela DOSI u populaciji; što je starija skupina, to je više ljudi u njoj s jakim odstupanjima od srednje vrijednosti.
Što ako ste pušač?
Među pušačima je pak DOSI u prosjeku bio veći nego među onima koji nikada nisu pušili ili su već prestali. Sve ovo, zaključili su autori djela, pokazuje da je parametar koji su oni izveli pogodan za ulogu markera starenja.
DOSI i životni vijek
Zatim su izmjerili kako se DOSI mijenja tijekom životnog vijeka određene osobe. Autori rada polazili su od činjenice da se ljudsko tijelo može smatrati ekosustavom i da se može procijeniti njegova stabilnost.
Budući da ljudsko zdravlje i dugovječnost mogu jako varirati tijekom života – ovisno o bolesti, stresu ili promjenama vanjskih uvjeta – istraživači su sugerirali da nije važna vrijednost samog markera, već brzina kojom se on vraća na stabilnu vrijednost.
https://kozmos.hr/najslozenija-sinteticka-mikrocestica-na-svijetu/
DOSI oscilacije
Kako bi procijenili kako se ova stopa mijenja s godinama, istraživači su u svoj rad uzeli još jedan niz podataka – rezultate analiza 141 muškarca i 266 žena koji su bili relativno zdravi i davali krv u ruskom laboratoriju InVitro najmanje 10-20 puta u tri godine. Ispostavilo se da vrijeme potrebno da DOSI oscilacije nestanu s godinama raste.
Poteškoće u starosti
Dakle, što je osoba starija, njezino se tijelo teže stabilizira nakon izlaganja vanjskom ili unutarnjem stresu. Može se pretpostaviti da će tijelo prije ili kasnije potpuno izgubiti sposobnost povratka u stanje ravnoteže, stoga postoji određena točka koja se može prihvatiti kao maksimalna ljudska dugovječnost.
Ekstrapolirajući svoje podatke (u uzorku nije bilo ljudi starijih od 90 godina), znanstvenici su dobili prag od 120 godina – nakon čega se ravnoteža više ne uspostavlja.
Novi parametri
Autori rada pokušali su ponoviti svoje izračune s drugim parametrom – razinom tjelesne aktivnosti, koju su procijenili iz podataka fitness zapisa 3.032 žene i 1.783 muškarca. Trend se pokazao potpuno istim – s jedinom razlikom što je maksimalni životni vijek dignut na 150 godina.
Stopa opuštenosti (povratak u stabilno stanje) ovisna o dobi. Crvena linija je predviđanje na temelju krvnih pretraga, plava linija temelji se na mjerenjima tjelesne aktivnosti.Izvor: Pyrkov i sur. / Nature Communications, 2021 pic.twitter.com/VBF84xP8OW
— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 28, 2021
Izračuni
Na temelju svojih izračuna, istraživači su formulirali svoju viziju starenja. Predložili su da se prostor stanja organizma promatra kao ravnina s dva bazena privlačenja (odnosno skupove stanja u kojima organizam želi biti).
Jedan bazen je zdrav, drugi je nestabilan. Bazeni su odvojeni barijerom (analogno energiji aktivacije u kemijskim reakcijama), koja sprječava da tijelo odmah klizi s prve na drugu.
Utjecaj stresa
Svaki stres (bolest, promjena uvjeta) uzrokuje fluktuacije zdravstvenog stanja koje izblijede unutar prvog bazena – sve dok nisu prejake da bi prenijele tijelo u sljedeći bazen, gdje se kolebanja više ne umanjuju, već ga približavaju smrti .
Starenje u ovom modelu je smanjenje barijere između dva bazena. Što više vremena prolazi, to je tijelo lakše prenijeti iz stanja koje je lako stabilizirati u stanje koje se ne može stabilizirati.
Dobni model promjene. A – stabilno stanje bazena, B – barijera, C – nestabilno stanje bazena. Crne crte životne su putanje dvoje slučajnih ljudi. Bijela crta (D) – putanja opadanja barijere (starenje).Izvor: Pyrkov i sur. / Nature Communications, 2021 pic.twitter.com/ktapnXfyX3
— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 28, 2021
Zaključci studije
Autori iz ovoga izvode dva važna zaključka. Prvo je da će moderni lijekovi koji se danas koriste u borbi protiv dobnih bolesti (na primjer, protuupalni lijekovi) djelovati različito, ovisno o dobi.
Neće imati uočljiv učinak na relativno mlade ljude (jer kolebanja u njihovom stanju brzo nestaju), već će samo privremeno odgoditi ozbiljnije zdravstvene probleme. A za starije osobe takvi bi lijekovi trebali djelovati bolje i značajno im produžiti život.
Istodobno, drugi zaključak istraživača jest da takvi lijekovi neće dopustiti probijanje “stropa” od 120-150 godina, jer djeluju samo na amplitudu oscilacija.
Za razgovor o radikalnom produljenju ljudske dugovječnosti, zaključuju autori članka, potrebni su i drugi lijekovi koji će djelovati na “korijen” starenja, odnosno smanjiti barijeru između stabiliziranih i nestabiliziranih stanja.
Kakvi bi to lijekovi mogli biti, autori ne izvještavaju – oni samo ističu da njihova istraživanja ne dopuštaju zaključak o tome koji fiziološki procesi rade tu barijeru.
S druge strane, u pretposljednjoj rečenici članka autori su znakovito naznačili da ne poznaju „bilo kakve prirodne zakone“ koji onemogućuju stvaranje takvih lijekova.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• EurekAlert! (n.d.). Gero scientists found a way to break the limit of human longevity.
• O’Neill, M. (2021, May 25). Scientists Have Found a Way to Break the Limit of Human Longevity. SciTechDaily.
• Pyrkov, T. V., Avchaciov, K., Tarkhov, A. E., Menshikov, L. I., Gudkov, A. V., & Fedichev, P. O. (2021, May 25). Longitudinal analysis of blood markers reveals progressive loss of resilience and predicts human lifespan limit. Nature News.
• Willingham, E. (2021, May 25). The Maximum Human Life Span Is 150 Years, New Research Estimates. Scientific American.
