kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Kako bi izgledali sustavi koje nastanjuju super-napredne izvanzemaljske civilizacije?
Svemir

Kako bi izgledali sustavi koje nastanjuju super-napredne izvanzemaljske civilizacije?

Dysonov_Roj. Zaszluge: LoveEmployee (Wikimedia Commons).
objavljeno
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Novi teorijski modeli osnažili su tezu da bi goleme strukture za prikupljanje energije mogle postojati oko udaljenih zvijezda. Proračuni koje je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society objavio Colin McInnes sa Sveučilišta u Glasgowu pokazuju da uz ispravne inženjerske preduvjete takvi objekti mogu postati gravitacijski stabilni. Ovo otkriće sugerira da bi napredne civilizacije mogle koristiti zvjezdane pogone i Dysonove sfere za iskorištavanje goleme energije svojih matičnih zvijezda bez potrebe za stalnim aktivnim održavanjem.

Desetljećima astronomi razmatraju mogućnost postojanja izvanzemaljskih civilizacija koje su tehnološki daleko naprednije od naše. Iako su takve studije u potpunosti spekulativne, mnoge su se usuglasile oko sličnih ideja za prikupljanje energije sa zvijezda, zamišljajući goleme strukture raspoređene oko matičnih sunaca. Kada bi takve strukture mogle postojati, civilizacijama bi pružile nemjerljivo više energije nego što to može ponuditi bilo koji planet – dovoljno za pothvate koji se kreću od terraformiranja novih svjetova do međuzvjezdanih putovanja koja traju generacijama.

Među strukturama razmatranim u prethodnim studijama ističu se zvjezdani pogoni (stellar engines): golemi reflektirajući diskovi gravitacijski vezani za svoje matične zvijezde, koji koriste impuls svjetlosti za stvaranje potiska. U teoriji, ti bi uređaji mogli ubrzati zvijezdu i sve što kruži oko nje u odabranom smjeru, učinkovito pretvarajući cijeli zvjezdani sustav u kolosalnu svemirsku letjelicu. S druge strane, razmatraju se Dysonovi “rojevi” (Dyson bubbles), statični rojevi manjih reflektora svjetlosti koji mogu okružiti zvijezdu, omogućujući im prikupljanje znatnog dijela emitirane energije.

Problem dugoročne stabilnosti

Unatoč desetljećima teorijskog rada, ovi koncepti suočavaju se s temeljnim pitanjem: mogu li takve ultra-velike strukture doista preživjeti na kozmičkim razmjerima bez stalnog aktivnog održavanja? Colin McInnes objašnjava kako se o ideji ultra-velikih umjetnih struktura, poput zvjezdanih pogona i Dysonovih rojeva oko zvijezda, već neko vrijeme raspravlja u studijama potrage za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI). Njegov interes leži u korištenju matematičkih modela kako bi razumio njihovu dinamiku, a posebno kako bi se mogli konfigurirati da budu pasivno stabilni.

U svojoj studiji McInnes je razvio pojednostavljene modele koji te strukture tretiraju kao proširene objekte, a ne točkaste mase, što omogućuje realističniji izračun sila gravitacije i tlaka zračenja. Za zvjezdane pogone, njegov model pokazuje da stabilnost ovisi o tome kako je masa raspoređena po disku. Međutim, ako je reflektor podržan vanjskim prstenom koji sadrži većinu mase – nalik napetoj membrani unutar obruča – on u načelu može postati pasivno stabilan.

Samoorganizacija reflektirajućih rojeva

Kada je riječ o Dysonovim rojevima, McInnes je razmotrio slučaj u kojem je ogroman broj reflektora male mase raspoređen u gust oblak. Ako je roj dovoljno gust da značajno priguši svjetlost zvijezde, ali ne toliko masivan da dominira vlastita gravitacija oblaka, model pokazuje da se reflektori mogu prirodno preraspodijeliti u stabilne konfiguracije. McInnes ističe da je takva pasivna stabilnost vjerojatno realističniji izbor od aktivne kontrole za tako dugovječne strukture. Ona omogućuje svakom elementu oblaka da prirodno oscilira, umjesto da padne na središnju zvijezdu ili pobjegne od nje.

Poboljšanjem našeg razumijevanja o tome kako bi se takve strukture mogle teorijski konstruirati, ovi modeli mogli bi pomoći astronomima da preciziraju što mogu očekivati u zvjezdanim sustavima nastanjenim naprednim civilizacijama. To bi, zauzvrat, moglo pomoći u usmjeravanju budućih potraga za njihovim tehnološkim potpisima u svemiru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Subscribe
Notify of
guest
2 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
seo freelancer
seo freelancer
02/02/2026 11:16

i enjoy reading your articles, it is simply amazing, you are doing great work, do you post often? i will be checking you out again for your next post. you can check out webdesignagenturnürnberg.de the best webdesign agency in nuremberg Germany

freelancer germany
freelancer germany
02/02/2026 11:49

i enjoy reading your articles, it is simply amazing, you are doing great work, do you post often? i will be checking you out again for your next post. you can check out webdesignagenturnürnberg.de the best webdesign agency in nuremberg Germany

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.
2
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x