Tijekom Jupiterove opozicije koja se događa svakih 13 mjeseci, planet se čini svjetlijim i većim nego inače. Međutim, ovaj put promatranje Jupitera bit će još spektakularnije. Kako objašnjava NASA, plinoviti div bit će u najbližem položaju u odnosu na Zemlju u posljednjih 70 godina!
Jupiter u opoziciji
Svemirski teleskop James Webb posljednjih nam je nekoliko mjeseci pružio zapanjujuće fotografije najvećeg plinovitog diva u Sunčevom sustavu. Imali smo prilike vidjeti Jupiterove karakteristične šare, njegove mjesece, slabe, gotovo nevidljive prstene te zapanjujuće polarne aurore. Na našu sreću, ne moramo se oslanjati na Webb da bismo iskusili Jupiterovu ‘čaroliju’. Zapravo, treba nam tek dalekozor ili teleskop i nada za vedrim nebom.
Nakon što Jupiter dođe u opoziciju u ponedjeljak, 26. rujna, promatrači zvijezda dobit će izvrsnu priliku za promatranje divovskog planeta. Gledano sa Zemljine površine, opozicija je pojava u kojoj se objekt javlja na krajnjem istoku dok Sunce zalazi prema zapadu. Objekt i Sunce u tom se periodu nalaze na potpuno suprotnim stranama planeta.
Zašto Jupiter nema prstene poput Saturna?
Jupiter i Zemlja najbliži u posljednjih 70 godina
Tijekom Jupiterove opozicije koja se događa svakih 13 mjeseci, planet se čini svjetlijim i većim nego inače. Međutim, ovaj put promatranje Jupitera bit će još spektakularnije. Kako objašnjava NASA, plinoviti div bit će u najbližem položaju u odnosu na Zemlju u posljednjih 70 godina! Tijekom godine Zemlja i Jupiter mimoilaze se na različitim udaljenostima jer oba planeta ne kruže oko Sunca u savršenim kružnicama. Jupiterovo najveće približavanje Zemlji rijetko se podudara s opozicijom, što znači da bi ove godine moglo doći do nekih spektakularnih prizora. Najbliži položaj Jupitera u odnosu na Zemlji bit će otprilike 587 milijuna kilometara. Kada je na najudaljenijoj točki od Zemlje, golemi planet udaljen je otprilike 965,5 milijuna kilometara.
Prema Adamu Kobelskom, astrofizičaru istraživaču u NASA-inom centru za svemirske letove Marshall u Huntsvilleu, Alabama, “s dobrim dalekozorom trebali biste moći vidjeti pojas (barem središnji pojas) i tri ili četiri Galilejeva satelita (mjeseca). “Važno je zapamtiti da je Galileo ove mjesece promatrao optikom iz 17. stoljeća. Jedna od ključnih potreba bit će stabilan nosač za bilo koji sustav koji koristite,” navodi Kobelski.
Velika crvena pjega i Jupiterove šare mogu se detaljnije vidjeti pomoću većeg teleskopa; teleskop od 4 inča i neki filteri u rasponu od zelenog do plavog spektra poboljšali bi vidljivost. Najbolja mjesta za promatranje, prema Kobelskom, su visoki, mračni i suhi tereni. Dani prije i poslije 26. rujna trebali bi biti savršeni za promatranje, otkrio je Kobelski. Osim Mjeseca, Plinoviti div bi trebao biti jedan od (ako ne i najsvjetlijih) objekata na noćnom nebu,” primijetio je astrofizičar.
Nove fotografije Jamesa Webba otkrivaju Jupiterove aurore, oblake, mjesece i još mnogo toga
Promatranje Jupitera i njegovih mjeseca
Unatoč tome što Jupiter ima 53 imenovana mjeseca, znanstvenici su otkrili čak 79 njegovih mjeseca. Poznati kao Galilejevi sateliti, Iona, Europa, Ganimed i Kalisto četiri su najveća mjeseca koja kruže oko plinovitog diva. Prvi put ih je primijetio Galileo Galilei 1610. godine. Teleskop ili dalekozor trebali bi biti dovoljni za promatranje Galilejevih satelita kao svijetlih točkica tijekom opozicije.
NASA-ina svemirska letjelica Juno kruži oko Jupitera već šest godina, proučavajući njegovu površinu i mjesece. Juni je trebalo pet godina da stigne do Jupitera nakon što je započela svoje putovanje 2011. godine. Tijekom misije svemirske letjelice, znanstvenici su primili brojne slike i podatke o Jupiterovoj atmosferi, unutarnjim strukturama, unutarnjem magnetskom polju i magnetosferi. Istraživanje Jupitera moglo bi dovesti do fascinantnih otkrića o tome kako je nastao naš Sunčev sustav, tvrde znanstvenici. Junina misija produljena je do 2025. odnosno do kraja životnog vijeka letjelice.
Europa Clipper bit će sljedeći veliki projekt kada je u pitanju istraživanje Jupitera. Ova letjelica istražit će Jupiterov legendarni mjesec Europu poznatu po svojoj ledenoj ljusci. Znanstvenici iz NASA-e vjeruju da Europa ispod svoje površine sadrži golemi ocean te pokušavaju utvrditi postoji li ondje mogućnost života. Očekuje se da će misija krenuti prema sustavu Jovijan 2024. godine.
Jupiterove aurore magnetski su povezane s njegovim prirodnim satelitima
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
