Arheološko nalazište Holzman u središnjoj Aljasci moglo bi napokon razjasniti misterij naseljavanja američkog kontinenta, sugerirajući izravnu vezu između lovaca ledenog doba i kulture Clovis. Istraživači su na tom lokalitetu otkrili artefakte od mamutove bjelokosti stare oko 14.000 godina koji neodoljivo podsjećaju na oruđe koje su kasnije koristili prvi ljudi koji su se proširili Sjevernom Amerikom. Ovo otkriće ponovno otvara raspravu o tome tko su bili “prvi Amerikanci” i kojim su putem stigli na jug.
Većina znanstvenika slaže se da su prvi ljudi u Sjevernu Ameriku stigli pješice iz Sibira, prelazeći zaleđeni Beringov prolaz. Međutim, ono što se dogodilo nakon njihova dolaska na Aljasku predmet je žustrih debata. Dugo se smatralo da je prapovijesna skupina poznata kao kultura Clovis potekla izravno od tih prvih doseljenika te da su se spustili s Aljaske do Velikih ravnica kroz koridor bez leda u Stjenjaku prije otprilike 13.500 godina.
Ta je teorija posljednjih godina dovedena u pitanje otkrićima koja sugeriraju prisutnost ljudi na kontinentu puno ranije. Primjerice, otisci stopala pronađeni u White Sandsu u Novom Meksiku datirani su na više od 20.000 godina starosti, što bi značilo da narod Clovis ipak nisu bili prvi stanovnici. Zbog toga je predložena alternativna teorija prema kojoj se prvi val migracija odvijao rutom uz obalu Pacifika, prije nego što se otvorio kopneni prolaz kroz led.
Povratak teorije kopnenog koridora
Autori nove studije objavljene u časopisu Quaternary International osporavaju ideju obalne migracije i tvrde da su ljudi kulture Clovis doista bili izvorni Amerikanci. Svoju tezu temelje na analizi nalazišta u dolini Tanana na Aljasci, gdje se nalazi lokalitet Holzman. Pronađeni alati i oružje od mamutove bjelokosti ukazuju na to da su stanovnici Aljaske iz ledenog doba bili potomci specijaliziranih lovaca na mamute iz Sibira, onih istih koji su prvi prešli Beringov prolaz.
Ključni dokaz su štapovi od bjelokosti, najstariji takve vrste ikad pronađeni u Americi, datirani na oko 14.000 godina. Iako njihova točna funkcija nije sasvim jasna, istraživači ističu da se po veličini, obliku i težini vrlo dobro podudaraju sa sličnim predmetima pronađenim na nalazištima kulture Clovis diljem SAD-a, koji su uglavnom stari oko 13.000 godina. Autori naglašavaju da je obrada bjelokosti bila zajednička karakteristika tradicija iz ere Clovis u središnjem dijelu kontinenta nakon 13.500 godina prije sadašnjosti.
Znanstvenici u studiji također izražavaju sumnju u pouzdanost navodno starijih nalaza, poput onih u White Sandsu. Tvrde da metoda datiranja korištena u tom slučaju, koja se oslanjala na signale u vodi pohranjenoj unutar drevnog sjemenja morske trave, nije dovoljno uvjerljiva da bi srušila teoriju o Clovisima kao prvim stanovnicima.
Kulturna veza i prehrana
Dodatni argument za povezivanje ranih stanovnika Aljaske s kulturom Clovis dolazi iz analize jedinog ljudskog kostura ikad pronađenog na Clovis nalazištu – djeteta starog 12.900 godina iz Anzicka u Montani. Analiza stabilnih izotopa otkrila je da se majka djeteta, koje je još bilo dojeno, hranila mesom mamuta. Autori studije to koriste kao dokaz kulturološke i prehrambene povezanosti između ovih zajednica.
Kombinirajući ove dokaze s nedostatkom arheoloških nalazišta iz ledenog doba duž pacifičke obale, istraživači zaključuju da se prva migracija s Aljaske prema jugu ipak odvila kroz kopneni koridor bez leda. Prema njihovom mišljenju, preci naroda Clovis bili su ti koji su poduzeli to putovanje između 14.000 i 13.000 godina prije sadašnjosti, čime se ponovno učvršćuje klasična teorija o naseljavanju Amerike.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
this is an interesting article, i enjoy reading it, keep up the good work, do you post often, i want to start following you. my site is https://webdesignfreelancermunchen.de/ it is the top webdesign freelancer platform in Germany.