Jesmo li već zakoračili u singularnost? Šef OpenAI-a tvrdi da jesmo — i da nije onako kako smo očekivali

Sam Altman poručuje: “Početak je već iza nas”.

---

Umjetna inteligencija možda je već prešla točku s koje više nema povratka. Barem tako tvrdi Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, koji u novom blogu piše kako više ne govorimo o tehnologiji koja pomaže ljudima — nego o sustavima koji su u nekim aspektima već nadmašili ljudsku inteligenciju.

“Prošli smo horizont događaja. Polet je započeo”, piše Altman. “Blizu smo izgradnji digitalne superinteligencije, a zasad je sve to znatno manje čudno nego što smo očekivali.”

Iako još ne vidimo robote kako šeću ulicama, a većina ljudi i dalje ne provodi dane razgovarajući s umjetnom inteligencijom, Altman tvrdi da su najteži tehnički izazovi već riješeni. I dok se čovječanstvo još uvijek bori s bolestima i ne zna kako putovati dublje u svemir, nove generacije modela umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, već mijenjaju način na koji radimo, razmišljamo i razvijamo tehnologiju.

Promjena se već događa, samo izgleda drukčije

Ideja o singularnosti — točki kada tehnologija postane toliko napredna da nepovratno transformira društvo — desetljećima je bila rezervirana za futurističke eseje i znanstvenu fantastiku. No, po Altmanovim riječima, taj trenutak više nije hipotetski. On je, u nekoj mjeri, već ovdje.

Nekada se smatralo da je nemoguće da umjetna inteligencija obavlja složene zadatke poput znanstvenih otkrića. A onda je u travnju ove godine umjetna inteligencija iz laboratorija Max Planck instituta osmislila potpuno nove koncepte za detektore gravitacijskih valova — koncepte koje znanstvenici još uvijek pokušavaju razumjeti.

Ova nova generacija sustava umjetne inteligencije, kaže Altman, već sada donosi stvarne rezultate. Od ekonomskih koristi i povećane produktivnosti korisnika, do temelja za izgradnju nove digitalne infrastrukture — umjetna inteligencija više nije samo softver. On pokreće podatkovne centre, tvornice čipova i robotiku.

Umjetna inteligencija koja uči — i stvara

Jedna od najvažnijih promjena koju Altman vidi jest pojava takozvanih “agenata umjetne inteligencije” — sustava koji ne samo da analiziraju i odgovaraju, nego samostalno planiraju, zaključuju i rješavaju zadatke.

“ChatGPT je u određenom smislu već moćniji od bilo kojeg čovjeka koji je ikad živio”, tvrdi Altman. “Broj ljudi koji ga svakodnevno koristi govori sam za sebe, a najnovije verzije mogu obavljati prave kognitivne zadatke.”

To, dodaje, mijenja temelje računalnog programiranja. Algoritmi sada pišu kod, testiraju ga i optimiziraju — često brže i točnije nego što bi to mogao tim ljudi. A to je tek početak.

Što nas čeka u sljedećih deset godina?

U desetljeću pred nama, Altman očekuje još dublje promjene. Automatizacija bi mogla toliko sniziti cijenu “inteligencije” da bi postala dostupna kao električna energija — gotovo besplatna.

“Inteligencija toliko jeftina da ju ne treba ni mjeriti — to nam je nadohvat ruke”, piše.

Zvuči li to pretjerano? Možda. Ali isti bi odgovor mnogi dali 2020. godine, da im je netko tada rekao gdje će umjetna inteligencija biti samo četiri godine kasnije. Od chatbotova u telefonima do sustava koji oblikuju znanstvene teorije i optimiziraju industrijsku proizvodnju — umjetna inteligencija više nije na rubu. Ona je već u središtu našeg svakodnevnog života.

Altman ne tvrdi da će sve ići glatko, niti da ćemo za deset godina živjeti u tehnološkoj utopiji. No ističe da je tempo promjena nevjerojatno brz — i da bi ignoriranje tog trenda bilo daleko riskantnije nego suočavanje s njim.

U konačnici, zaključuje: “Ono što danas govorimo o 2030. godini možda zvuči ludo. No 2020. bi sve ovo što sada imamo zvučalo još luđe.”