kozmos.hr
Svemir

Je li ikad otkriveno svemirsko stijenje porijeklom sa Zemlje?

Rana Zemlja. Izvor: NASA Goddard Space Flight Center Conceptual Image Lab.
objavljeno

Brojni komadi svemirskog stijenja pronađeni su na Zemlji, no postoji li ijedan komad sa Zemlje koji je otkriven negdje drugdje u svemiru?

Na Zemlji je pronađeno najmanje 277 komada marsijanskog porijekla, no do sada je u svemiru pronađen samo jedan komad stijene koji bi potencijalno mogao biti sa Zemlje.

Lunarni uzorak 14321 “Velika Bertha”

Astronauti Apollo-a 14, 1971. godine donijeli su na Zemlju uzorak pod nazivom 14321 “Velika Bertha”. Bertha je prikupljena u blizini udarnog kratera Cone, nedaleko od Fra Mauro kratera.

Fotografija Cone kratera na Mjesecu koju je snimio Apollo 14. Izvor: Wikimedia Commons.
Fotografija Cone kratera na Mjesecu koju je snimila misija Apollo 14. Izvor: Wikimedia Commons.

Početkom 2019., međunarodni tim znanstvenika, predvođen profesorom Alexander Nemchinom sa Švedskog prirodoslovnog muzeja, istraživao je Berthu i ustanovio da se većinom sastoji od felsita, vrste vulkanskog kamena, no među ostalim i da sadrži 2 grama kvarca, feldspata i cirkona. To su sve uobičajeni minerali na Zemlji, ali njihova prisutnost na Mjesecu bila je iznenađenje.

https://kozmos.hr/hrascinski-meteorit-iz-1751-i-njegov-doprinos-astronomiji/

Cirkon je vjerojatno nastao djelovanjem magme bogate kisikom, no takvo stijenje je prava pravcata rijetkost na lunarnoj površini.

Velika Bertha teži gotovo 9 kilograma (8,998) i radi se o jednom od vjerojatno najstarijih zemaljskih stijena poznatih čovječanstvu. Ona je također treći najveći komad od svih koje su Apollo misije ponijele na Zemlju.

Izvor: Wikimedia Commons.
Lunarni uzorak 14321 “Velika Bertha” u Laboratorijskom postrojenju za lunarne uzorke (eng. Lunar Sample Laboratory Facility (LSLF), u NASA-inom Lyndon B. Johnson svemirskom centru u Houstonu, Teksas. Izvor: Wikimedia Commons.

Porijeklo sa Zemlje prije 4,6 milijardi godina

Moguće je da se stijena formirala na Zemlji prije čak četiri milijarde godina te da je lansirana u svemir pri udaru asteroida ili kometa.

Velika Bertha prije nego što su je astrounati Apollo-a 14 prikupili kao uzorak s Mjesečeve površine. Izvor: Wikimedia Commons.
Velika Bertha prije nego što su je astrounati Apollo-a 14 prikupili kao uzorak s Mjesečeve površine. Izvor: Wikimedia Commons.

Geokemičarka Elizabeth Bell, koja je sudjelovala u istraživanju, primijetila je da bi Mjesec mogao biti bolje mjesto za traženje drevnih zemaljski stijena od same Zemlje, budući da materijal na Mjesečevoj površini erodira mnogo sporije nego na Zemlji.

U slučaju da se potvrdi Berthino zemaljsko porijeklo i starost, mogli bismo naučiti mnogo o pregeološkom eonu hadij koji prethodi arhaiku. Tijekom hadija, naš planet je prolazio kroz fazu formiranja, no na Zemlji ne postoje stijene iz spomenutog perioda jer su rastopljene odnosno reciklirane stijenskim ciklusom.

https://kozmos.hr/8-asteroida-velicine-keopsove-piramide-proletjet-ce-blizu-zemlje-u-listopadu-i-studenom/

Ipak, tada je bilo mnogo asteroida koji su svojim udarima lansirali značajan dio materijala sa Zemlje u svemir, a pri jednom takvom udaru, komadi felsita odletjeli su prema Mjesecu (u to vrijeme 3 puta bliži Zemlji nego sada), konzervirajući dragocjenu stijenu sve do današnjeg dana.

Lunarni geolog David Kring je ustvrdio kako bi ovo otkriće moglo natjerati druge znanstvenike da pomnije pretražuju Mjesečeve uzorke s Apollo misija.

Rana Zemlja. Izvor: Nasa.gov.
Mlada Zemlja. Izvor: NASA Goddard Space Flight Center Conceptual Image Lab.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi.KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Gunn A. (15. listopada 2021.), Has an object ever left Earth’s atmosphere through natural means? Many pieces of space rock have been found on Earth but there may be one single piece from Earth discovered elsewhere., Sciencefocus.com (pristupljeno 19. listopada 2021.)

Mancini M. (4. veljače 2019.), Earth’s Oldest Rock May Have Been Discovered (On the Moon!), Science.howstuffworks.com (pristupljeno 19. listopada 2021.)

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.