Upoznajte golemi stakleni stožac. Struktura bi bila jedna od najviših i najvećih znanstveno-fantastičnih svemirskih građevina ikad stvorenih, visoka 400 metara i široka 200 metara.
Izazovi koloniziranja Mjeseca
Da bi se ponovno stvorila Zemljina gravitacija, šest puta veća od Mjesečeve, potrebna je centrifugalna sila koja će se nastajati putem rotacijskih pokreta gigantske strukture. Svemirski istraživači također će se susresti s brojnim drugim izazovma jer se u ekstremno surovim okruženjima bez čiste vode, zraka za disanje ili hrane, sve mora samostalno proizvesti.
Pored toga, moraju živjeti u malim skupinama s kolegama istraživačama tijekom duljeg razdoblja dok istovremeno minimaliziraju svoju izloženost užarenom zračenju, prisutnom kamo god krenu. Pod pretpostavkom da izviđači nadvladaju ove izazove i uspostave stalnu prisutnost, suočit će se s još jednim izazovom: gravitacijom. Mikrogravitacija može dovesti do atrofije mišića, gubitka čvrstoće kostiju, gubitka vida i promjena u imunološkom sustavu, pokazale su studije o astronautima koji provode tjedne ili mjesece u mikrogravitaciji. Ako se ovaj problem na neki način ne ublaži, rani svemirski kolonisti i njihovi potomci mogli bi razviti određene zdravstvene poteškoće.
Japanci osmislili futuristički koncept
U partnerstvu s Kajima Corp, Sveučilište Kyoto predstavilo je novu ideju koja ima za cilj istražiti futurističke koncepte koji bi jednog dana posjetiteljima i doseljenicima mogli ponuditi okus Zemljine dobre, zdrave gravitacije. Kakvu su nam viziju predočili? Konceptu je nadjenuto ime Staklo – ova struktura bila bi jedna od najviših i najvećih znanstveno-fantastičnih svemirskih građevina (nalik stošcu) ikada stvorenih, visoka 400 i široka 200 metara.
Kako se struktura okreće oko svoje osi svakih 20 sekundi, ljudi koji žive u njoj uživat će u Zemljinoj gravitaciji i gledati drveće, travu i jezera. “Ne postoji slična ideja u planovima svemirskog razvoja drugih zemalja”, rekao je Yosuke Yamashiki, direktor Centra za ljudsku prostorologiju SIC Sveučilišta Kyoto, tijekom konferencije za novinare najavljujući futuristički koncept. “U našem planu predstavili smo važne tehnologije koje će biti ključne za osiguranje da se ljudi u budućnosti mogu kretati u svemiru.”
Osim spomenute strukture, u prijedlogu nacrta našao se i transportni sustav koji bi povezivao Zemlju s budućim kolonijama na Mjesecu, u Zemljinoj orbiti i na samom Marsu. Sustav bi se zvao Hexatrack, a temeljio bi se na orbitalnim satelitima koji bi proizvodili umjetnu gravitaciju i djelovali kao tračnice sustava. Dok putuju između planeta, vagoni će biti zatvoreni u šesterokutne kapsule kako bi se izbjeglo izlaganje kozmičkim zrakama odvajanjem na stanicama.
“Kako ideja o životu u svemiru postaje sve realnija, problem niske gravitacije, koji sam intuitivno shvaćao još kao dijete, pretvara se u problem koji nužno moramo nadvladati”, navodi Takuya Ono, izvanredni profesor na projektu i glavni istraživač u Kajimi (glavnom izvođaču radova). “Posvećeni smo tome da plan učinimo korisnim za ljudska bića.”
Koliko je ideja provediva u realnim uvjetima?
Ako se gleda u kratkom roku, sve je ovo više koncept nego nešto što bi se realno moglo doista koristiti u praksi. Ovakav pothvat zahtijevao bi goleme količine resursa i tehničkog znanja – otprilike usporedivo s izgradnjom Empire State Buildinga naglavačke na Mjesecu ili Marsu.
Bilo bi poprilično dezorijentirajuće živjeti na mjestu gdje se tlo savija pod vašim nogama i gdje se lokalna gravitacija sukobljava s onom umjetnom. Osim ako nije baš idealno projektirano, život u ovakvom okruženju bio bi pravi izazov.
Unatoč optimističnom vremenskom okviru za realizaciju ovako velikog projekta, znanstvenici i inženjeri predviđaju da ljudsku selidbu na Mjesec i Mars nećemo gledati prije druge polovice ovog stoljeća. Do tada će vjerojatno drugi manje ambiciozni i realno ostvarivi koncepti dobiti više pažnje. No, svaki korak poput onog kojeg je ovdje predstavilo Sveučilište Kyoto, predstavlja mali pomak u smjeru uzimanja u obzir umjetne gravitacije pri projektiranju budućih svemirskih projekata.
NASA će sagraditi divovski teleskop na udaljenoj strani Mjeseca
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
